Zašto odjednom ‘SVIMA’ smeta gluten, a generacije prije nas odrastale su na hljebu i mlijeku?

Kada se javljaju tegobe dok se unosi gluten, a nestaju za provođenja bezglutenske dijete, moguće je da se radi o intoleranciji ako je dijagnoza celijakije isključena. U pitanju nije samo gluten, već i neke druge molekule iz pšenice i namirnice s visokim sadržajem fermentabilnih ugljikohidrata.

Odgovor je u savremenim prehrambenim navikama u kojima dominiraju ugljikohidrati, a među njima posebno hljeb i pekarski proizvodi. Uz to ni pšenica nije više kao što je nekada bila. Naime, prije pedesetak godina znanstvenici su napravili soj patuljaste pšenice (Franken Wheat, Triticum Aestivum) koja raste dvostruko brže, daje veće prinose te je dvostruko izdržljivija od tradicionalne pšenice, piše živim.hr.

Tu patuljastu pšenicu danas najčešće uzgajamo, a upravo ona ima deset puta više glutena i škroba nego tradicionalna. Uzgojena je iz komercijalnih razloga genetskim inženjeringom kako bi bila otporna na pesticide, štetočine i bolesti. Čovjek koji ju je stvorio, agronom iz Amerike Norman Borlaug, vjerovao je da je genska modifikacija jedini način da se nahrane milioni gladnih diljem svijeta pa je osvojio i Nobelovu nagradu za mir 1970. godine.

Šaroliki simptomi

Upravo je u toj pšenici mnogo više novih, neobičnih pšeničnih proteina koji nam mogu stvarati poteškoće. Osim celijakije i alergije na pšenicu, postoje slučajevi reakcija na gluten kod kojih se ne uključuju ni autoimuni ni alergijski mehanizmi. Simptomi su šaroliki i često se poklapaju sa simptomima intolerancije laktoze i sindroma iritabilnog crijeva, a obično se definiraju kao preosjetljivost ili intolerancija glutena.

Valjalo bi voditi dnevnik prehrane i zapisivati što i kada jedete te kako se osjećate, a osobama koje imaju dijagnozu neke autoimune bolesti ili imaju simptome koji bi možda mogli ukazivati na celijakiju preporučuje se o tome najprije razgovarati sa svojim liječnikom i napraviti testove na celijakiju. Najveće šanse da će test biti pouzdan je provesti ga dok osoba svaki dan jede gluten. Nakon eliminacije glutena iz prehrane teško je otkriti celijakiju, takve osobe neće paziti na tragove glutena, što će dovesti do daljnjeg uništavanja crijeva i do novih bolesti.

Alergijski testovi

Kada isključite celijakiju, možete dalje tražiti uzrok svojih poteškoća. Alergijski testovi su znanstveno dokazani testovi koji vrlo brzo u tijelu otkriju histamin, koji se kod alergije vrlo brzo stvara. Testovi intolerancije, iako nisu naučno potvrđeni, rade se iz krvi, a njima se mjeri patološka prisutnost specifičnih IgG antitijela (Elisa test) ili mjere reakcije bijelih krvnih stanica (Alcat test). – Intolerancija na hranu nije ni otrovanje hranom ni alergija na hranu. Kod alergija na hranu nastaje brza uzročno-posljedična reakcija

NAJČEŠĆI SIMPTOMI INTOLERANCIJE NA HRANU

  1. ŽELUČANO-CRIJEVNI SIMPTOMI: grčevi u trbuhu, bol, nadutost, mučnina, vjetrovi, proljev, zatvor, neprobavljeni komadići hrane u stolici
  2. PROMJENE NA KOŽI: osip, suha koža, kosa i nokti, svrbež, urtikarija, angioedem, dermatitis, ekcem, akne, psorijaza, svrbež, crvenilo u ustima ili očima
  3. PRETILOST
  4. BOL U MIŠIĆIMA, zglobovima, tetivama
  5. JAČA ŽUDNJA ZA ŠEĆEROM, masnoćama, kofeinom
  6. RESPIRATORNI: otečenost nosne sluznice, rinitis, sinusitis, nadražaj ždrijela, astma, suhi kašalj, pojačana potreba za pročišćavanjem grla
  7. NEUROLOŠKI: glavobolja, migrena, vrtoglavica, omaglica, PROBLEMI SA SPAVANJEM: teško zaspite, osjećaj umora nakon buđenja, buđenje usred noći
  8. PSIHOLOŠKI: gubitak motivacije, tjeskoba, letargija, depresija, umor, malaksalost, hiperaktivnost. (Bhreporter.ba)