Ekonomski stručnjak Admir Čavalić komentirao je za portal Radiosarajevo.ba podatke Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine o prometu na dan bojkota, 31. januara, koji su pokazali da je promet tog dana bio veći nego prethodnih dana. Prema njegovim riječima, takvi podaci ne mogu poslužiti kao osnova za donošenje zaključaka o uspjehu ili neuspjehu bojkota.
“Ne možemo tvrditi da je bojkot bio uspješan ili neuspješan”, ističe Čavalić, pojašnjavajući da podaci Poreske uprave ne omogućavaju jasnu analizu jer se prate i poslovna i finalna potrošnja, a rokovi za te podatke nisu precizirani.
“Ovi podaci su sirovi i treba ih klasificirati kako bi se izvukli relevantni zaključci”, dodaje on.
Čavalić napominje da bi analize trebale uključiti konkretne podatke o prometu velikih trgovačkih lanaca, koji bi mogli dati realniju sliku stanja.
Ističe da je nekoliko dana pregledao rezultate za opštine i gradove.
“Vidimo svu relativnost prometa iz dana u dan. To vjerovatno ne bi trebao biti slučaj, odnosno ovi trendovi bi trebali biti stabilniji, što pokazuje da mogu postojati neki izuzetni faktori koji mogu uzrokovati porast prometa jednog dana, a pad prometa. Možda bi bilo realnije pogledati samo promet nekih velikih trgovačkih lanaca”, kaže on.
Naglasio je da će insistirati da “podatke dobijemo od 10 kompanija koje su imale najveći promet na dan bojkota”.
“To bi moglo dati prave informacije o tome da li je bojkot bio uspješan ili ne”, kaže Čavalić.
‘Sirovi podaci ne mogu dati pravu sliku’
On smatra da Porezna uprava FBiH nije namjerno i namjerno objavila takve podatke kao odgovor na bojkot, a kako su to protumačili pojedini građani, to prije ukazuje na nedostatak razvijenih sistema za praćenje podataka u realnom vremenu.
“To samo pokazuje domet naše statistike u realnom vremenu i da treba raditi na njihovom poboljšanju, bilo kroz zakonodavstvo ili unapređenje informacionih sistema, ali pokazuje da sirovi podaci ne mogu dati pravu sliku. Bojkot se desio, poruka je poslata i to je najvažnije u tom kontekstu”, kaže on.
Vjeruje se da će mjesečni trgovinski promet vjerovatno ostati isti.
“Bez obzira na ove podatke, građani moraju da troše. Bilo da to urade za jedan dan, nekoliko dana, da li bojkotuju određeni dan ili ne, na kraju mjeseca će vjerovatno biti isto ili slično po prometu”, ističe Čavalić.
Novo poskupljenje
Što se tiče novih poskupljenja, kaže da ona nisu odgovor na bojkot i da postoji niz negativnih faktora koji utiču na cijene.
“S obzirom na geopolitičke prilike, usporavanje njemačke privrede, odluku o minimalnoj plati bez fiskalne reforme, zabranu rada nedjeljom, poskupljenje struje i za fizička i za pravna lica… sve se to dogodilo za nekoliko mjeseci, bilo je neminovno da dođe do poskupljenja. Jednostavno ne možete zanemariti ove faktore, možda ne možete zanemariti sada efekte ekonomske stvarnosti, ali sada ne možete zanemariti efekte ekonomske realnosti.”
Odgovor na bojkot će, kaže, biti kataloška kampanja, kao što je to bio slučaj u susjednoj Hrvatskoj.
“To je svojevrsna Pirova pobeda, odnosno maksimum koji trgovački lanac može dati u smislu marketinškog odgovora na bojkot”, kaže ekonomski stručnjak.
Crne prognoze za budućnost
Ističe da trendovi nisu pozitivni zbog prethodno navedenih faktora i da za sada nemamo pozitivnih u smislu poboljšanja konkurencije, dolaska drugih trgovinskih lanaca, smanjenja troškova rada kroz fiskalne reforme, snižavanja cijena energenata itd.
“Ako bi se to desilo, onda bismo mogli dati neku optimističnu poruku u pogledu prognoza za budućnost, međutim, nisam baš optimističan. Mnogo zavisi od uslova na svjetskom tržištu, mi smo mala uvozna ekonomija, važno je da znamo i razumijemo svoje kapacitete.
U pripremi je i nacrt zakona o kontroli cijena, koji se odnosi na neke vanredne situacije, elementarne nepogode itd. U praksi to ništa ne znači, u stvari, imali smo to od 2020-2023. “Taj zakon je na snazi i možemo se pohvaliti da tih godina nije bilo inflacije”, kaže Čavalić.
‘Zaboravljene robne rezerve’
Pitali smo ga i kakva je situacija sa robnim rezervama BiH, a Čavalić ističe da su one zaboravljene.
Robne rezerve su definitivno zaboravljene, mislim da uvijek treba otvarati pitanje robnih rezervi i identificirati koji proizvod treba ciljati, da li brašno ili neku drugu osnovnu životnu namirnicu, ali robne rezerve, osim snižavanja cijena na tržištu, treba koristiti i za pomoć najugroženijima“, ističe Čavalić.
On dodaje da zbog vanrednog poskupljenja, ako Vlada treba da interveniše, onda to treba da uradi na način da se identifikuje kome je pomoć potrebna i da je efikasno pruži u smislu npr. Snabdijevanje osnovnim potrepštinama kroz robne rezerve.
“S druge strane, teško je zaštititi sve ostale kao takve. Zaštita je zapravo poboljšanje konkurencije na tržištu u smislu borbe protiv visokih cijena, odnosno nije pravo pitanje zašto je neki proizvod skup, već zašto nema ko drugi na tržištu da nam ponudi jeftiniji proizvod”, zaključuje ekonomski stručnjak Admir Čavalić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.