Putin je iznenađen otporom. No, hoće li stati?

Share this...
Share on Facebook
Facebook
Email this to someone
email

Piše: Hamza Višća

Ponovna agresija Rusije na Ukrajinu ulazi u četvrti dan i nimalo ne liči na najavljenu specijalnu operaciju visoko sofisticirane, opremljene i uvježbane druge ili treće armije svijeta. Više je slična ratu pred kojem su mjeseci trajanja. Istini za volju, Putin je počeo komunicirati sa protivnicima, ne samo nastojeći postići razdor u lancu komandovanja i kontrole u odbrambenom sistemu Ukrajine, nego i nuditi sudijski time out.

Žestina otpora ga je sigurno iznenadila, očekivao je veću razočaranost branilaca, što ih je demokratski svijet ostavio na cjedilu, a i uzdao se u efikasnija djelovanja svojih jedinica. Broj srušenih letjelica, izbačenih iz stroja oklopnjaka, ubijenih i zarobljenih vojnika… je impozantan i zabrinjavajući za jednu trodnevnu specijalnu operaciju.

Pomalo je iznenađen i Zapad, mada je sa sigurnošću znao da će se napad na Ukrajinu desiti, ipak je očekivao da se radi o operaciji taktičkog dometa – ući u teritoriju pod kontrolom pobunjenika, uspostaviti vatreni kontakt na frontu i eventualno napadnim dejstvima zaokružiti oblasti Luganjska i Donjecka. Naravno za očekivati je i oružano „ubjeđivanje“ Kijeva, da promijeni ploču u vezi želje da postanu dio zapadnog svijeta, a da Brisel i Vašington pokleknu i prihvate da Rusija odobrava ko će biti član NATO ili EU i gdje mogu biti razmještene jedinice članica NATO. Ma koliko zatečeni u raskoraku oko mogućnosti upotrebe vojnih kapaciteta, NATO i EU se izgleda dobro snalaze u izricanju sankcija, koje nisu nimalo naivne, jer nose sa sobom milionske posljedice po Rusiju, u godinama koje dolaze.

Uprkos svim pomenutim rezultatima i činjenici da Ukrajina nije šaptom pala, u ovdašnjoj ali i evropskoj javnosti lebdi niz pitanja. Dokle Putin namjerava ići? Da li je Kijev konačan ili jedan u nizu ciljeva? Gdje bi se moglo pregovarati, a gdje bi se mogao uspostaviti novi check point Charli? Da li je Balkan na popisu ratnih želja obnovitelja carske Rusije?

Okupira li Putin Ukrajinu u narednim danim, nema sumnje da će uspostaviti vlast lojalnu sebi, ali da će se i sresti sa žestokim otporom ukrajinskog naroda i postojeće strukture vlasti.

Naravno, po receptu Krim, mogao bi organizirati izbore u, od njega već priznatim, republikama i podstaći ih da se izjasne za ulazak u Rusku Federaciju. Međutim, bude li izdržao početne posljedice nametnutih mjera od strane Zapada, mogao bi se upustiti u reprizu specijalne operacije u Moldaviji, a vjerovatno i Gruziji. I tu bi morao stati. Dalje ne bi mogao, a da se direktno ne sukobi sa nekom od članica NATO ili EU, a to je već druga priča.

Ostaje da se nadamo i uzdamo u Ukrajince i njihovu odlučnost da ne pokleknu, te mjere koje preduzimaju NATO, EU, SAD, Velika Britanija i neke druge evropske zemlje, kako na obuzdavanju Rusije, tako i na naoružavanju branilaca integriteta i suvereniteta Ukrajine.

A što se tiče Charly-ja, treba sačekati i vidjeti na šta će ličiti nova sigurnosna arhitektura Evrope.

Politički.ba