Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman boravi u Mostaru povodom obilježavanja godišnjice obnove Starog mosta.

Istakao je kako je “Hrvatska igrala ključnu ulogu u njegovoj rekonstrukciji kroz finansijsku, stručnu i tehničku potporu. Naravno, puno veću ulogu igrala je u njegovom rušenju”. Nije rekao kako je značajniju ulogu igrala u njegovom rušenju.

Potvrdio je nastavak snažne podrške “projektima od strateškog značaja za Hrvate u BiH” a tu se ističe podrška nelegalnoj gradnji HNK u centru Mostara.

U razgovoru za mostarsku HB televiziju, Grlić Radman osvrnuo se i na predstojeću konferenciju u Daytonu u povodu 30. godišnjice mirovnog sporazuma. Kazao je kako “Dayton ostaje temelj ustrojstva BiH te kazao da njegova suština počiva na jednakopravnosti i konstitutivnosti triju naroda”.

“Hrvatska ključna za obnovu Starog mosta”

Grlić Radman u Mostar je stigao na konferenciju povodom povodom 20. godišnjice upisa Starog mosta na popis svjetske baštine UNESCO-a.

Kazao je da je “Republika Hrvatska snažno, i ekspertno i finansijski, podržala i pomogla obnovu Starog mosta”. Dodao je da je “pomoć iz Hrvatske u ekspertnom smislu bila ključna te da obnova bez fotogrametrijskog snimka iz 1982. ne bi bila moguća jer je to bila podloga UNESCO-u uopće za projekt obnove”.

– Jer, upravo taj snimak je sadržavao sve one nužne potrebne dimenzije za faksimilnu rekonstrukciju. Ne bi bilo ni obnove tog mosta, jer je jedino sačuvani original bio u Zagrebu na Arhitektonskom fakultetu, odnosno Geodetskom zavodu. U bordu je bio i naš pokojni profesor Radovan Ivančević, a u obnovi je sudjelovao i arhitekt Željko Peković, koji je prije tri godine objavio važnu i vrijednu monografiju – kazao je Grlić Radman za mostarsku HB televiziju.

Šef hrvatske diplomatije kazao je da je Hrvatska bila jedna od pet donatora, ali i s najviše izdvojenih finansijskih sredstava za obnovu Starog mosta.

– Hrvatska je snažno, s pola miliona dolara, učestvovala u obnovi Starog Mosta; simbolu multikulturalnosti, kulture, tolerancije, dijaloga. Hrvatska kao zemlja koja podržava snažno BiH i jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH, ulaže snažno u kulturnu baštinu, koja je upisana u svjetsku kulturnu baštinu, jer je upravo to most koji veže kulture kroz povijest – rekao je Grlić Radman.

Dejtonski sporazum

Ove godine obilježava se i 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Grlić Raman biće učesnik jedne od konferencija koja će se održati u Dejtonu ove sedmice. Kaže da na konferenciju ide na poziv bivšeg gradonačelnika Dejtona, a sada republikanskog kongresmena – Majka Tarnera (Mike Turner).

– On me pozvao na obilježavanje godišnjice potpisivanja. Važno je istaći ono sve što je se dogodilo prije 30 godina. Biće i nekih sudionika živućih, ali bit će i onih drugih važnih govornika koji će moći sagledati rezultate Dejtonskog sporazuma; što se napravilo, koliko se napravilo, koliko se moglo napraviti, koliko se nije napravilo te gdje su zapravo glavni problemi kojih smo još uvijek svjesni”, kazao je Grlić Radman kazavši da “Dejtonski sporazum treba osigurati jednakopravnost i konstitutivnost tri konstitutivna naroda”.

On je kazao da je “Bosna i Hercegovina suverena i nezavisna država s teritorijalnim integritetom, sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, pri čemu Federacija BiH počiva na načelima bošnjačko-hrvatske federacije naroda, a ne samo teritorija, kako je to i predviđeno Vašingtonskim sporazumom”.

Odgovorajući je li pitanje “da li je Dejtonom zamišljeno da jedan narod drugome bira političke predstavnike”, Grlić Radman kazao je da “nije”, dodavši da su se “akteri tada iz SAD vratili uvjereni da će se taj Dejtonski sporazum ispoštovati”.

– Imamo znači dva entiteta, RS, imamo Federaciju BiH; bošnjačko-hrvatsku koja je zamišljena već u Vašingtonu. Zapravo je ona epilog doživjela kroz Dejtonski sporazum. Znači da bošnjačko-hrvatska federacija podrazumijeva da oba naroda imaju jednaka prava i da ne može jedan narod birati drugom narodu njegove političke predstavnike – rekao je Grlić Radman.

Odgovornost na domaćim liderima

Na tvrdnju voditelja da “bošnjački političari traže intervenciju visokog predstavnika, Kristijana Šmita (Christian Schmidt), kako bi odblokirao neke procese u BiH te da se tu naročito ističe ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković”, Grlić Radman je kazao da politički lideri u BiH imaju apsolutnu odgovornost za funkcionisanje BiH.

– Trebaju se snažnije uključiti i prepoznati zapravo trenutak i vremena i djelovanja, prepoznati sve one napore koje Republika Hrvatska ulaže kako bi bio osiguran evropski put BiH. Upravo je, zahvaljujući našoj snažnoj podršci BiH i dobila status kandidata. Sada treba definisati pregovarački okvir – kazao je Grlić Radman dodavši da “svaki oblik intervencionizma na neki način umanjuje vrijednost demokratije”.

Kazao je kako “u BiH postoji demokratski deficit te da je ključno da politički akteri preuzmu odgovornost i posvete se reformama, uključujući izmjene izbornog zakona”.

Dodao je da “samo stvarna jednakopravnost konstitutivnih naroda može doprinijeti stabilnosti, funkcionalnosti i prosperitetu države”.

Hrvatski ministar rekao je i da “temelj stabilnosti BiH leži u dogovoru domaćih političkih lidera”.

– BiH je naš saveznik, BiH je naš partner. Ali, temelj sigurnosti, temelj stabilnosti upravo leži u dogovoru svih političkih aktera – lidera u BiH da se iznađe rješenje kako bi svaki narod ostvarivao sva ona prava koja mu garantuje Dejtonski sporazum – kazao je.

Grlić Radman je dodao da ne osporava princip “jedan čovjek – jedan glas”, ali da se uz taj princip također treba zaštititi kolektivna prava hrvatskog naroda u tijelima koja su namijenjena za zaštitu kolektivnih prava.

“Na ministarskim sastancima govori se o BiH”

Grlić Radman je negirao da se hrvatska miješa u unutrašnje stvari BiH, te kazao je da se Hrvatska uopće ne miješa u odnose u BiH te da su to radili i rade ambasadori nekih drugih zemalja.

– Prema tome, ako BiH želi članstvo u EU, onda naravno treba slušati što kažu članice EU. Hrvatska je članica EU i sigurno da mi na forumima, na našim ministarskim sastancima ili Evropskom vijeću, govorimo i o BiH. BiH nije samo tema Hrvatske, nego i svih članica EU. Dakle, Hrvatska nema razloga se miješati u unutarnja političke pitanja BiH, ali ima svoje ustavno pravo zaštititi interese Hrvatskog naroda u BiH; ako je to pravo ugroženo. Odnosno, ima pravo artikulisati i osvijestiti to pitanje na međunarodnoj pozivnici – kaže Grlić Radman.

Dodaje da “Hrvatska ima pravo reagirati ako su prava hrvatskog naroda narušena te ako se ne ispunjavaju odredbe i zaključci Dejtonskog sporazuma”.

Na pitanje o mogućnosti oružanih sukoba na ovim prostorima, ministar Grlić Radman je ocijenio da takav scenarij nije realan.

Kazao je kako su “tragična iskustva iz prošlosti bila lekcija svima te poručio da za retoriku netolerancije i mržnje nema mjesta u demokratskom društvu”.

Dodao je kako “Evropska unija, pa tako i Hrvatska, počiva na vrijednostima vladavine prava, ljudskih prava i tolerancije, te da i zemlje zapadnog Balkana moraju slijediti te principe”.

“HNK Mostar je strateški projekt bh. Hrvata”

U posljednje vrijeme vrlo je užarena asmosfera u Mostaru zbog nelegalne gradne Hrvatskog narodnog kazališta u centru Mostara. Za taj projekat Vlada RH na posljednjoj sjednici izdvojila je dodatnih dva miliona eura.

Grlić Radman kaže da je “Hrvatska definisala strateške interese u odnosu prema hrvatskom narodu u BiH, a koji počivaju na četiri stupa; to je zdravstvo, obrazovanje, kultura i duhovnost”.

– Sigurno je da je i Hrvatsko narodno kazalište strateški projekt Hrvata u BiH. U tom smislu nastavlja se izgradnja nove zgrade, za što je osigurana podrška od 2 miliona eura, dok je za redovno djelovanje kazališta već odobreno dodatnih 265 hiljada eura. Sve drugo, ne znamo o čemu se tačno radi. Ako drugi imaju neke primjedbe, to može biti pitanje za nadležne institucije. No, Hrvatsko narodno kazalište je ovdje strateški projekat, a Vlada Republike Hrvatske ta je sredstva izdvojila na temelju prijedloga i zahtjeva Hrvatskog narodnog sabora, odnosno legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u BiH – zaključio je Grlić Radman.