Uz blizu 350.000 uredno prijavljenog, posebno zabrinjavaju stotine hiljada komada nelegalnog naoružanja. Kao posljedica incidenata s vatrenim oružjem u periodu od 2021. do 2023. godine, prijavljeno je 714 žrtava, uključujući 359 žena i 174 muškarca, u slučajevima gdje se navodi spol žrtve.
Politička nestabilnost
Ukupno 374 osobe (139 žena i 105 muškaraca) su dobile prijetnje vatrenim oružjem. Prema procjenama analitičara, u BiH na svakih 100 stanovnika spada 31,2 komada naoružanja. Bilo da je riječ o legalno prijavljenim komadima, naslijeđenom oružju iz ratnog perioda, činjenica je da BiH i dalje nosi teško breme militarizacije, koju dodatno otežava duboko ukorijenjeno nepovjerenje u institucije i trajna politička nestabilnosti.
Prema riječima prof. dr. Nedžada Korajlića, stručnjaka iz oblasti sigurnosti, prisustvo vatrenog oružja u domaćinstvima rezultat je kombinacije više faktora.
Prema podacima nevladinih organizacija koje se bave kontrolom naoružanja, BiH je u samom vrhu evropskih zemalja po količini oružja u civilnom vlasništvu. Iako je dobar dio tog oružja legalizovan, veliki broj komada i dalje ostaje u sivoj zoni, bez kontrole i nadzora.
Adekvatna procedura
Zabrinjavajuća je i praksa prenošenja oružja unutar porodica, često bez adekvatne procedure, često bez adekvatne procedure.
On ističe važnost stalnih provjera vlasnika, uključujući i ljekarske i psihološke procjene, kako bi se prevenirala zloupotreba. Kantoni u Federaciji ulažu napore u kontrolu, ali postoje i propusti. Najveću zabrinutost izazivaju slučajevi gdje djeca dolaze u kontakt sa oružjem. Sve češće svjedočimo tragedijama koje su mogle biti spriječene pravilnim odlaganjem i većim nadzorom.
Sigurnosni prioritet
Kombinacija represije i edukacije, uz ozbiljno shvatanje lične odgovornosti, jedini je put ka smanjenju rizika koji dolazi s vatrenim oružjem u kući. Prof. dr. Korajlić naglašava da ni prevencija ni represija same po sebi nisu dovoljne, već da sinergija ovih pristupa daje najbolje rezultate.
