Bosna i Hercegovina bi u narednim sedmicama trebala dobiti novog visokog predstavnika međunarodne zajednice.
Instaliran kroz Dejtonski mirovni sporazum kao konačni tumač civilnog dijela sporazuma, novi visoki predstavnik će, po svemu sudeći, imati drugačiju ulogu u odnosu na svoje prethodnike. Dok se uoči zasjedanja Vijeća za provođenje mira u javnosti spekulira o imenima mogućih kandidata, stručnjaci, analitičari i novinari procjenjuju kakva bi mogla biti uloga nasljednika Kristijana Šmita (Christiana Schmidta).
Početnu poziciju izbora novog visokog predstavnika diktira kurs američke administracije, potvrđen i na nedavnoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Vašington (Washington) insistira na smanjenim ovlaštenjima visokog predstavnika, uz fokus na nadgledanje domaćih političkih procesa bez nametanja odluka.
– Sada je loptica na neki način u rukama Evropljana, koji mogu prihvatiti pristup SAD-a ili izaći sa svojom vizijom i kandidatom. Iza zatvorenih vrata čujemo da pojedine zemlje već imaju svoje prijedloge – navodi za BHRT Adi Ćerimagić, iz Inicijative za evropsku stabilnost.
Ćerimagić smatra da bi zaokret evropskih aktera u odnosu na američku inicijativu bio iznenađenje, ali ne i nemoguć scenarij.
– Meni se čini da taj izbor nije toliko brz i izvjestan kako mnogi priželjkuju. Mislim da će se još lomiti koplja i da će dio članica Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira insistirati da se sačuva barem dio ranijih ovlaštenja visokog predstavnika – navodi politička analitičarka Tanja Topić.
Među idejama koje se analiziraju su i precizni rokovi za izvršenje mandata novog visokog predstavnika, kao i prebacivanje dijela pitanja kojima se bavio OHR u okvir procesa evropskih integracija.
Personalno rješenje na čelu OHR-a moglo bi tako odražavati nove odnose međunarodnih sila, ali analitičari upozoravaju da se pri tome ne bi smjelo odstupiti od osnovnih dejtonskih principa.
