Bivši ambasador SAD u BiH Majkl Marfi osvrnuo se na izvještaj State Departmenta o Zapadnom Balkanu.

– Jučer je američka administracija podnijela izvještaj Kongresu o politici prema Zapadnom Balkanu. Kratki izvještaj sadržavao je nekoliko navoda o BiH. Administracija tvrdi da ostaje posvećena Dejtonskom mirovnom sporazumu i teritorijalnom integritetu BiH. Također navodi da je riješila “najakutniju krizu” u BiH od rata, uz očuvanje “pravne kohezije” BiH, što je prilično neobičan izbor riječi. To se odnosi na dogovor administracije iz 2025. godine s gospodinom Dodikom (odnosno ukidanje američkih sankcija protiv njega, kao i uklanjanje visokog predstavnika, zauzvrat za ukidanje dijela, ali ne i svih anti-dejtonskih zakona RS i ostavku gospodina Dodika na mjesto predsjednika RS) – rekao je Marfi.

Smatra da taj dogovor nije uspješan.

– Dodikov etnonacionalizam i dalje je najdestabilizirajuća sila u BiH, a on i dalje vrlo otvoreno govori o svom cilju, nezavisnosti RS. Za promociju te ideje plaća lobiste u Vašingtonu. Nije potrebno mnogo istraživanja da bi se utvrdilo kako Dodik i dalje širi niz lažnih historijskih, političkih i pravnih narativa. Naravno, uvijek možete odlučiti da ne gledate. Administracija tvrdi da ohrabruje “aktere da izbjegavaju destabilizirajuće i podjele izazivajuće poteze”, ali teško je pronaći mnogo dokaza za to. Retorika ima posljedice i, poput ranih znakova raka, opasno ju je ignorisati. Administracija ignorisanje problema predstavlja kao kraj ere “izgradnje nacije”, ali za Sjedinjene Američke Države ta era završila je prije mnogo godina, dolaskom Obamine administracije. Trenutna administracija miješa, možda i namjerno, ranije američke napore da očuvaju Dejtonski sporazum i teritorijalni integritet BiH s “izgradnjom nacije”. To nisu iste stvari, a ovo prvo je ključno za suzbijanje etnonacionalista koji prijete stabilnosti BiH – istakao je Marfi.

Smatra da je Dodik dobio ukidanje sankcija i druge postupke, a da se odmah vratio svojim starim praksama.

– Dodik i drugi etnonacionalistički akteri sada djeluju još ohrabrenije, pa samim tim i spremnije da izazovu novu krizu. To nije rješavanje “najakutnije krize’ u BiH od rata. Američka intervencija u Vijeću sigurnosti UN-a 12. maja sugeriše da posvećenost administracije teritorijalnom integritetu BiH nije baš onako čvrsta kako se navodi u izvještaju Kongresu. Izvještaj je objavljen nakon te intervencije, ali iskustvo sugeriše da je napisan prije nje te da su oni koji oblikuju politiku prema BiH utjecali na to šta će, a šta neće biti rečeno u UN-u. Etnonacionalistički politički lideri u BiH to su bez sumnje pozdravili, možda čak i gospodin Izetbegović, koji je tokom pregovora o ustavnoj reformi 2021-2022. američkim zvaničnicima rekao da bi mogao živjeti s podjelom BiH jer bi njegov dio bio veličine Slovenije. Možda je isto signalizirao i trenutnoj administraciji – kazao je.