Ekonomija šalje Ustav BiH ‘na remont’

Share this...
Share on Facebook
Facebook
Email this to someone
email

Europska unija ponudila je Bosni i Hercegovini zadnju šansu – “visoka politika” stavljena je u drugi plan, a u prvom je ekonomija.U prijevodu to znači da će BiH dobiti ogroman novac, raspolaže se brojkom od oko 800 milijuna eura, ukoliko povuče konkretne reformske poteze.


To opet ne znači spuštanje ljestvice koju treba preskočiti kako bi BiH ušla u EU niti je prekrižena obveza ukidanja ustavnih odredbi kojima se građani koji se izjašnjavaju kao “ostali” diskriminiraju, odnosno ostaje obveza provođenja presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu “Sejdić-Finci”.

Bez reformi nema novca

Drugim riječima, ponuđena je šansa po principu “ako ne ispunite svoje obveze, ako ne povučete reformske poteze, prije svega u ekonomiji, nećete dobiti novac”.
Ruku na srce, iza tog potpuno novog pristupa stoji i konkretan interes Europske unije – BiH iduće godine mora vratiti više od 400 milijuna eura inozemnih dugova, blagajna joj je prazna i svakako bez inozemnih financijskih injekcija to ne može uraditi, a ako ne vrati dugove, ide u stečaj i doživjet će sudbinu Grčke.
Ponuda je od novih vlasti, a one su sada uglavnom zaokupljene biranjem i zauzimanjem ministarskih pozicija na svim razinama i ispunjavanjem vlastitih kadrovskih križaljki, verbalno uglavnom prihvaćena.
Međutim, konkretnih poteza još nema pod izgovorom da nije kompletirana nova vlast što nije točno – tijela koja trebaju odgovoriti na ponudu EU-a su konstituirana. O njima ovisi kada će stupiti na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH s EU-om potpisala još 2008. godine, a bez čega BiH ne može predati aplikaciju za kandidatski status
Europska unija je precizna – pismenu obvezu treba dogovoriti Predsjedništvo BiH, potpisati lideri političkih stranaka i potvrditi Parlament BiH i nakon toga će Vijeće za vanjske poslove EU odlučiti kada će sporazum stupiti na snagu.
Prema našim izvorima iz inozemnih diplomatskih krugova u Sarajevu, u najkraćem mogućem roku od dana potpisivanja te obveze, najduže mjesec dana, bit će donesena odluka o stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Time bi se BiH dala dodatna prilika na putu k euroatlantskim integracijama.
Predsjedništvo BiH je konstituirano, konstituiran je Zastupnički dom Parlamenta BiH, šefovi političkih stranaka koje imaju zastupnike u Parlamentu BiH su živi i zdravi i to je sasvim dovoljno za hitnu izradu i potpisivanje dokumenta. Kada će se to dogoditi, još nije poznato, iako vrijeme curi, a BiH svega ima na raspolaganju osim vremena.

Neminovna promjena Ustava

Ispunjavanje Kopenhagenskih kriterija, usvojenih 1993. godine, kao ekonomskih, političkih i pravnih uvjeta za prijem u članstvo EU-a, nije nemoguća misija za našu zemlju.
Politički uvjet je stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i zaštitu manjina. Ekonomski kriterij je postojanje funkcionalnog tržišnog gospodarstva i sposobnost nošenja s konkurencijom i tržišnim snagama unutar EU-a. Pravni kriterij podrazumijeva sposobnost preuzimanja obveza članstva u EU-u uključujući privrženost ciljevima političke, ekonomske i monetarne unije.
Sve te uvjete nemoguće je ispuniti bez promjene Ustava BiH i to je kamen svih političkih spoticanja u BiH jer su stranke svoje računice i interese stavile iznad interesa države i njezinih građana i zakovale stavove. A kada se razgrne površina, stvari su toliko jednostavne da ne mogu biti jednostavnije.
Naime, Daytonski sporazum, odnosno daytonski Ustav BiH, nikada nije ratificiran u Parlamentu BiH, nego je nametnut pa je formalno-pravno upitan njegov legitimitet i jedino mu vlasti uporno daju legitimitet kako bi sebe održale na položaju “upravitelja države”.
Zato se i bore za status quo i zato pristaju da BiH i dalje bude zemlja mimo svijeta. Uostalom, ne može ni biti normalna kada ima 14 vlada i 144 ministra!
Promjena Ustava BiH znači uspostavu funkcionalne države s jakim državnim institucijama i jednom adresom, a ne kao što sada ima pet, šest adresa. Primjerice, bez hitnog formiranja državnog Ministarstva poljoprivrede, BiH ne može računati na ogroman novac koji EU daje za proizvodnju hrane.
Jačanje državnih institucija nije centralizacija niti stvaranje unitarne države. Svi koji to tvrde, rade običnu propagandu – jasan je Martin Pammer, veleposlanik Austrije u BiH.
Bh. vlasti su stavile okove svojoj državi, a kada se skinu diplomatske rukavice i celofan s izjava inozemnih dužnosnika i diplomata, ispada da je EU krenuo poprečnim i jedino učinkovitim putem k završavanju nezavršenog posla u našoj zemlji.
Drugim riječima, novom strategijom, ponajviše novcem, žele da ekonomija, zapravo ono od čega se živi, pošalje Ustav BiH na generalni remont. Dojam je da su građani prepoznali tu taktiku i da je potpuno podržavaju.

bhreporter/Dnevni list