Oduprla se zubu vremena opstajući 485 godina, a njen fond trenutno broji više od 100.000 bibliotečkih jedinica. Biblioteka je tokom svoje bogate historije nekoliko puta mijenjala lokaciju u Sarajevu. Zgrada, koja je u modernom ruhu od 2014. godine, prostire se na 7.000 kvadratnih metara, sa 16.907 rukopisnih djela. U svojim odajama čuva brojne knjige, rukopise, mape, novinske članke.

Biblioteka je od 8. januara 1537. godine, kada je osnovana drugom vakufnamom (zakladnim dokumentom) namjesnika Bosne Gazi Husrev-bega, nekoliko puta izmještana. Nova zgrada poklon je naroda i vlade države Katar.

Gazi Husrev-beg je u svom kompleksu prvom vakufnamom osnovao džamiju, hanikah, a kasnije i medresu i druge objekte i vjersko-prosvjetne institucije. Ipak, da bi zaokružio sistem vjersko-obrazovnih i odgojnih institucija, odlučio je osnovati biblioteku, te u vakufnami naznačio da se višak sredstava od gradnje izdvoji za nabavku vrijednih i probranih knjiga koje će služiti učenicima i prepisivanju onima koji se budu služili naukom. Štaviše, sam Gazi Husrev-beg učestvovao je u nabavci određenih knjiga, a bilješka o tome navedena je u nekoliko rukopisa.

Gazi Husrev-begova biblioteka već je pola milenija čuvar sjećanja na brojna događanja na ovim prostorima.

Najstarija knjiga koju biblioteka čuva je prepisana 1106. godine, a riječ je o svesku enciklopedijskog djela “Iḥyā ‘Ulūm al-Dīn” (Oživljavanje islamskih znanosti), islamskog učenjaka Muhammeda al-Ghazalija.

To svjedoči, kako je pojasnio direktor biblioteke Osman Lavić, da Bosna u 400 i nešto godina osmanskog perioda nije bila krajište, pokrajina, već su se u njoj izučavale nauke i koristila literatura koja je korištena i u Istanbulu i Bagdadu, Mekki, Medini što će reći da je Bosna bila važan dio Osmanskog carstva gdje su odgojno-obrazovne institucije bile na istom nivou i rangu kao i u drugim mjestima.