29/03/2024 13:15

Globus: Milanović – Putinov najdraži predsjednik

Jesu li Milanovićevi, Zemanovi ili Orbanovi stavovi samo trenutni slobodni komentari situacije, izraz nekih drugih okolnosti ili stvarna prijetnja jedinstvu NATO-a, legitimno je pitanje.

“Krajem juna u Madridu će se održati važan samit NATO-a na kojem bi se trebao usvojiti ključni dokument za budućnost tog vojnog saveza, NATO-ov Strateški koncept 2022. On će identificirati glavne izazove u sljedećem razdoblju i ponuditi političke i vojne zadatke za suočavanje s njima. Na istom samitu vjerovatno će se izabrati i novi generalni sekretar NATO-a.

U ime Hrvatske na samitu bi trebao učestvovati predsjednik Zoran Milanović.

On, ako želi, formalno može uložiti veto i blokirati donošenje tog strateškog koncepta NATO-a, kao što može blokirati i izbor generalnog sekretara.

NATO savez zasnovan je na načelu odlučivanja konsenzusom. To se odnosi na svako pitanje i pravo veta ima svaka od 30 država članica”, piše hrvatski magazin Globus.

Ovaj medij podsjeća i da upravo zbog konsenzusa u NATO-u su uvijek oprezni kad daju izjave jer je princip jednoglasja, kao izraz solidarnosti i složnosti u porodici, teško postići.

“Zato je NATO, iako najveća vojna sila u svijetu, jedan od najsporijih aktera u globalnim pitanjima.

Imao je dosad samo jednu i po vojnu intervenciju: vazdušne napade na Srbiju u proljeće 1999. kako bi se zaustavili Miloševićevi zločini na Kosovu, a prije toga, 1995., ograničene napade na položaje snaga Republike Srpske u BiH kako bi doveli zaraćene strane za stol u Dejtonu i sa zakašnjenjem oprali obraz jer su dopustili genocid u Srebrenici.

Tada, 1995., NATO je imao 16 država članica, a uoči intervencije na Kosovu 19, jer su se prvi put u historiji učlanile države iz bivšeg istočnog bloka – Poljska, Češka i Mađarska”, stoji u tekstu.

Globus se osvrće na ponašanje predsjednika Hrvatske.

“Proteklih dana izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića o Ukrajini, izjave češkog predsjednika Miloša Zemana, ali i oklijevanje njemačkoga kancelara Olafa Scholza u vezi s tom krizom, soliranje mađarskoga premijera Viktora Orbana i slični postupci ostavili su dojam da jedinstva u NATO-u nema te da Rusija može računati da će za svoje postupke uvijek naći razumijevanje među nekim članicama Sjevernoatlantskog saveza.

Jesu li Milanovićevi, Zemanovi ili Orbanovi stavovi samo trenutni slobodni komentari situacije, izraz nekih drugih okolnosti ili stvarna prijetnja jedinstvu NATO-a, legitimno je pitanje.

Ali Rusija je to iskoristila kao dokaz da na Zapadu mnogi ne dijele mišljenje o ruskoj odgovornosti te da tek rijetki, poput Milanovića i Zemana, govore “ono što većina misli”.

To nipošto nije bilo dobro primljeno u Briselu i nekim glavnim gradovima.

Istina je da jedinstvo u EU i NATO-u o politici prema Rusiji već dugo nije na poželjnom nivou zbog različitih interesa i zbog, nesumnjivo, sve većeg utjecaja Rusije u političkim krugovima u državama članicama EU.

No rijetko ko je događaje u Ukrajini nazvao “državnim udarom” kao hrvatski predsjednik Milanović.

Niko nije tako otvoreno pokazao razumijevanje za Rusiju, relativizirao njezine postupke, a za trenutne tenzije uputio kritike Americi, Velikoj Britaniji i drugim saveznicima iz NATO-a.

Takve izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića zbunile su mnoge diplomatske krugove u Briselu, za koje su one u najmanju ruku “čudne”. Ovdje ne mogu takvim izjavama davati karakter “osobnog sukoba između njega i premijera” jer su to unutarnje stvari Hrvatske u koje se ni NATO ni EU ne petljaju.

Ali Milanović je tim izjavama postupno upao u krug političara iz EU i NATO-a za koje se misli da imaju više razumijevanja za Rusiju, a manje za saveznike iz NATO-a, pogotovo one koji se osjećaju ugroženima.

Milanović je izjavama o Ukrajini doveo u pitanje tri ključna principa koje NATO primjenjuje u odnosima s Rusijom: princip da niko izvan NATO-a ne može odlučivati o ukrajinskoj budućnosti, da se ne može dovoditi u pitanje načelo kolektivne obrane iz Člana 5 Ugovora i da se autoritarni režimi ne mogu amnestirati za napade na suverene države koje su, iako nisu članice NATO-a, Savezu ipak partneri”, piše Globus.

Politički.ba

Pretplatite se na BH-Reporter

Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Dobrodošli na BHReporter

Izgleda da upotrebljavate program za blokiranje oglasa. Sadržaj našeg portala za sve čitatelje je u potpunosti besplatan. Stoga, jedini izvor prihoda našeg portala su oglasi koji omogućava kontinuiran i neometan rad redakcije te osiguravaju nezavisno i nepristrasno novinarstvo.