Na današnji dan 2008. godine, proglašen je Nacionalni park Una, jedan od četiri nacionalna parka u Bosni i Hercegovini, uz Sutjesku, Kozaru i Drinu. Zakonom su definisane granice, regulisana pitanja zaštite, unapređenja i korištenja Nacionalnog parka, te njegovo upravljanje. Propisani su prekršaji i mjere njihovog nepoštivanja. Zakon je urađen u skladu s kategorizacijom Međunarodne unije za zaštitu prirode.

Nacionalni park Una nalazi na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na području općine Bihać i Unsko-sanskog kantona. Obuhvata područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une, uzvodno od Lohova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno do Drvarskog polja, međuprostor između ove dvije rijeke i orografske padine Plješevice, Grmeča i Osječenice. Ukupna površina ovog nacionalnog parka je 19.800 hektara.

Una – najveća prirodna vrijednost

Za rijeku Unac karakterističan je njen oblik krškog toka, posebno u njenom donjem dijelu, na kojem na prolazu kroz kanjonski dio više puta ponire i izvire, na kraju na Crnom vrelu, koje po svojim karakteristikama i ljepoti spada u poseban prirodni fenomen.

Una, Unac i Krka čine spoj vrijednih prirodnih osobitosti, raznolikog i očuvanog prirodnog krajolika iznimne ljepote te bogate kulturno-historijske baštine.

Una kao najveća prirodna vrijednost po kojoj je ovaj nacionalni park dobio ime, izvire u selu Donja Suvaja ispod planine Stražbenice u Hrvatskoj. Radi se o krškom vrelu uzlaznog tipa, posebne zeleno-modre boje. U Uni je posebno interesantan živi svijet koji i sam pridonosi stvaranju sedrenih tvorevina.

Područje parka je i u kulturno-historijskom smislu područje koje obiluje bogatim naslijeđem arheoloških nalazišta i historijskih spomenika, a poseban položaj tog prostora na tranzitnom pravcu prema moru doveo ga je u prošlosti pod utjecaje mnogih kultura, otkud potječu bogata arheološka nalazišta, ostaci srednjovjekovnih utvrda i sakralnih objekata različitih vjera i kultura.