Očekuje li BiH ekonomski kolaps nakon koronavirusa?

Imali smo ratne i poratne profitere, sada ćemo imati i virusne profitere, kaže ekonomski ekspert Svetlana Cenić. Biraju se podobni, a ne sposobni. U tom slučaju, trpi ekonomija, ističe akademik Muris Čičić.

Dvostruki strah način je života većine stanovnika Bosne i Hercegovine u posljednjih dvadesetak dana. Koronavirus uzima prve žrtve, njihov broj će se, nažalost, neminovno povećavati.

Istovremeno, posljedice ove pošasti već osjeća bh. ekonomija. Prije nekoliko dana, premijer Federacije BiH Fadil Novalić kazao je da je u ovom dijelu države otpušteno 3.543 radnika. Otkazi radnicima dijele se i u entitetu Republika Srpska. Prvi na udaru su radnici u turizmu, hotelijerstvu, ugostiteljstvu, drvoprerađivačkoj industriji…

Nema srednje klase, samo bogati i siromašni

– Naše društvo je u ovu globalnu krizu ušlo kao već osiromašeno. Pad industrijske proizvodnje zabilježen je u posljednjem kvartalu 2019. godine. Nemamo srednje klase, imamo bogate i siromašne. Imali smo ratne i poratne profitere, sada ćemo imati i virusne profitere. Pa, ljudi moji, litar vode s hlorom prodaje se za čak 15 KM – kaže za DW Svetlana Cenić, ekonomski ekspert.

Naša sagovornica ističe kako je bh. ekonomija i prije pandemije koronavirusa imala velike probleme. Prije svega, bh. ekonomija ima strukturalne probleme. Privreda je funkcionirala uprkos, a ne zahvaljujući vlasti. Kada pogledate šta su uradili entitetske vlade i Vijeće ministara na ublažavanju posljedica po ekonomiju, to je premalo. Većina zdravstvenih i pratećih potrepština može se proizvesti u BiH. Mantili, deke, sapuni, ubrusi, sredstva za dezinfekciju… sve se to uvozi, što je poražavajuće. Nedavno je blokirano usvajanje budžeta na državnom nivou, što je neobjašnjivo. Ova vlast je gora za bh. građane od koronavirusa. Građanima treba reći, očekuje ih veoma težak period nakon što se odbranimo od ove pošasti. U RS je u subotu (28. marta) uvedeno vanredno stanje i sadašnja vladajuća garnitura ima apsolutnu vlast, što nije dobro.

– Vlast na svim nivoima dugo će zloupotrebljavati koronavirus okrivljujući pandemiju za sve ekonomske kolapse koji slijede – naglašava Cenić te dodaje:

– Slijede nam nova zaduženja, novi aranžmani sa MMF-om. Moljakat ćemo ovu instituciju, pristati na sve njene zahtjeve, uzet ćemo nove kredite, koje će vraćati generacije i generacije.

Svetlana Cenić - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Bosna i Hercegovina je u dobroj mjeri i ranije bila ovisna o dugogodišnjem aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). U domaćoj javnosti ova se institucija doživljava na negativan način, kao neko ko isisava novac iz BiH.

Akademik Muris Čičić, jedan od ekonomskih autoriteta u BiH, komentirao je u razgovoru za Deutsche Welle trenutno stanje.

– Bosna i Hercegovina nije prezadužena, s tim da se stječe utisak da bi se u toj situaciji uskoro mogao naći entitet RS. Oni svojom ekonomskom politikom klize u to stanje – kaže Čičić.

Prema njegovim riječima, na ekonomsko stanje veliki utjecaj imaju političke prilike u BiH.

Problem je politička nestabilnost

– U BiH je specifična situacija, još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kada se kreira ekonomska strategija, vodi se računa o narodima, entitetima, susjedima…, a to baš nije dobro. Problem je politička nestabilnost te loše upravljanje makroekonomskim odnosima. Biraju se podobni, a ne sposobni. U tom slučaju trpi ekonomija – istaknuo je Čičić.

Kada je MMF u pitanju, Čičić smatra da je uloga ove svjetske organizacije važna za ekonomiju BiH.

– Kada nema novca za socijalne kategorije, u bh. javnosti krivica se svaljuje na MMF. Mislim da je to pogrešna percepcija. Zašto? MMF kreditira BiH po povoljnim uvjetima, ali insistira na tome da zna kako će se ta sredstva trošiti. Na neki način MMF igra ulogu vlade u BiH i insistira da se novac racionalno troši, a ne da se gase socijalni požari. Institucija poput MMF-a baštini liberalnu ekonomsku filozofiju, tzv. čikašku školu, koju karakteriziraju oštre mjere štednje kako bi se stabilizirao budžet. Te mjere u pravilu, ne samo u BiH, pogađaju socijalno osjetljive kategorije društva. Upravo je taj sloj društva važna glasačka baza svake vlasti tako da će MMF još dugo insistirati na neophodnim mjerama štednje – zaključio je Čičić.

A upravo ove socijalno osjetljive kategorije društva najviše strahuju da će buduće generacije u BiH pasti u dužničko ropstvo zbog MMF-a i kredita, posebno nakon pandemije koronavirusa.

Dnevni avaz