NATO kišobran protiv ukrajinskog scenarija za BiH

Share this...
Share on Facebook
Facebook
Email this to someone
email

Ili zbog rata u Ukrajini, ili zbog povećanja cijena, zabrinutost je natjerala bh. žitelje na pojačanu kupovinu životnih namirnica. Iako još uvijek nema masovnog nagomilavanja zaliha, u mnogih trgovinama i supermarketima pojačano se kupuje.

“Još se nije zaboravio rat i nestašica, a i poskupljuje sve. Dobro je da se kupi. Za svaki slučaj”, kaže jedna mostarska gospođa kupujući 15 kg brašna u supermarketu. Kao da se među kupce uvukla neka tjeskoba, nema žamora i smijeha, a pitanje koje ‘visi u zraku’ je: Hoće li biti rata?
Čini se da donekle umirujuće zvuče izjave predsjednika Hrvatske, Srbije i BiH kako nisu povećali pripravnost svojih oružanih snaga, a značajan pomak je učinjen i podrškom Srbije rezoluciji UN-a u osudi ruske agresije na Ukrajinu, piše Deutsche Welle (DW).
Dok su sve brojniji apeli da lideri zemalja zapadnog Balkana preuzmu odgovornost, prestanu sa zapaljivom retorikom i sačuvaju mir, ozbiljne prijetnje unose tjeskobu, dok svijet u živo promatra stradanja u Ukrajinii novi rat na evropskom tlu.
„Nemojte poslije da niste znali“
Dušanka Majkić, zastupnica SNSD-a u državnom parlamentu, stranke predsjednika Milorada Dodika i člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, komentirajući na društvenim mrežama rat u Ukrajini zaprijetila je da se i u BiH može dogoditi sličan scenarij.
“Moskva je u martu 2021. rekla da će reagirati ako BiH poduzme korake ka pridruživanju NATO-u. Nemojte poslije da niste znali”, napisala je ona na Twitteru.
Na žalost ovo prijeteće upozorenje bh. parlamentarke koja, kao i njena stranka zastupa stav da BiH ne treba biti članica NATO-a, ima itekako temelja.
U martu prošle godine Ambasada Rusije u BiH iznijela je svoj stav o pristupanju BiH ka NATO.
“U slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a, Rusija će morati reagirati na ovaj neprijateljski korak”, poručeno je. Treba li ovu prijetnju uzeti ozbiljno ili ne?
 
“NATO i EU imaju obavezu prema BiH”
 
Zamjenik ministra obrane BiH Mijo Krešić ne vidi pretjeranu mogućnost da se BiH nađe u “ukrajinskom scenariju”.
“Mi se nalazimo u posve drukčijoj poziciji. Imamo danas EUFOR za osiguranje stabilnog i sigurnog okruženja, ali i NATO komandu koja je također jamac sigurnosti, razvijenu komunikaciju sa svim zemljama članicama EU-a i NATO-a koje imaju utjecaja na kretanja u BiH. Uključujući tu, dakako, i Hrvatsku. NATO je danas u BiH, a to što mi nismo u ovome trenutku zemlja članica, mislim da ne mijenja bitnije našu poziciju. NATO i EU imaju obavezu prema BiH. Rekao bih da je to stvar partnerstva”, rekao je Krešić za Večernji list BiH.
Snažnije djelovanje obavještajaca i uloga političara
Slično misli i dr.sc. Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i ekspert u području sigurnosti, koji podsjeća da su garant Dejtonskog sporazuma NATO i međunarodne snage te da je tu razlika BiH i Ukrajine. Ali ipak kaže da niti jedna zemlja zapadnog Balkana, koja ima pretenzije i odlučnost za članstvo u NATO i EU, nije isključena iz geostrateškog interesa Rusije.
“BiH je trom geostrateški prostor i samim tim teren na čijem području se preklapaju interesi, a time i animoziteti Zapada i Istoka.  Ne vjerujem da će doći do oružanog sukoba, ali će se obavještajni aparat toliko aktivirati s ciljem izazivanja različitih oblika destabilizacija”, kaže Dizdarević za Deutsche Welle.
On posebno skreće pažnju na odgovrnost regionalnih političara za stabilnost regije, posebno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za kojeg kaže da je u posebno teškom razdoblju.
“Ovo je vrijeme kada dolaze do naplate sva ranija „igranja na dvije stolice“. Uopće, svi politički personifikatori vodećih politika i u BiH u teškom periodu – od njihovih odluka ovisi cjelokupna sigurnost i to je dobar znak da ipak mogu racionalizirati i izdignuti se iznad osobnih interesa”, kaže Dizdarević.
No, on podsjeća da je Rusija sada suočena s ozbiljnim sankcijama na svakom polju te da na rat na ukrajinskom području dnevno troši skoro milijardu dolara te da time nedvojbeno slabi i njezin utjecaj.
“Ono što je bitno, je da upravo ti političari ne podlegnu pritiscima, ucjenama koje dolaze iz Rusije, jer važno je shvatiti da se politika režima Vladimira Putina polako urušava”, zaključuje on.
“Sukobi su već prisutni ali ne oružani”
 
Ali, prof. dr. Darko Trifunović, direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu sigurnost u Beogradu, kaže da postoji ozbiljna zabrinutost za izbijanje sukoba u BiH.
“To je vrlo velika mogućnost. Sukobi su već prisutni ali ne oružani. Rusija sada želi što dalje skrenuti pažnju s Ukrajine i na područja gdje ima utjecaj i u tome im pomažu zapaljivi narativi političkih elita. Nisam mogao zamisliti da ekstremisti u mojoj zemlji podržavaju da nečiji tenkovi dođu pred nečiju kuću i pucaju na ljude u njoj. Ali, ono što pruža nadu je da je Srbija ipak osudila agresiju i podržala suverenitet Ukrajine”, komentira Trifunović za DW.
Osvrćući se na ratove od Afganistana, bivše Jugoslavije, a sada i Ukrajine, ističe da je to interesna borba NATO-a i Rusije, ali i da će ukrajinski rat otvoriti i mnoge teške teme iz proteklog rata na Balkanu i to o ruskoj ulozi u zločinima na području BiH.
“Srbija je najveća žrtva višegodišnjeg, hibridnog djelovanja Rusije na Balkanu, uz BiH i ostale zemlje bivše Jugoslavije. Stoga je važno da političari pruže ruke jedni drugima i odgovore na pitanje služe li za zavađanje naroda ili rade na privlačenju investicija i boljem životu svojih građana? Moja generacija, odrasla je pod stravičnom propagandom i naša je obaveza biti promotori normalnog života”, komentira uz
 zaključak da “političarima sa zapaljivom retorikom treba što manje dopustiti mikrofon u ruke”.
Sigurnosni kišobran za BiH
Prof. dr. Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća BiH, u tom smislu, sličnog je stajališta. “Političarima sa zapaljivom retorikom, kao što je gospodin Dodik i gospođa Majkić, koji predstavljaju ovu državu i od nje primaju vrlo visoke plaće, a istodobno rade protiv te iste države i imaju tako sramotne postupke, zaista treba zabraniti bavljenje politikom i ne želim da mene, kao građanku BiH, zastupaju takve osobe”, kaže Gupta za DW.
No, unatoč svemu, ona kaže da bh. žitelji mogu mirno spavati, a njeni argumenti su prisustvo NATO-a u BiH kao „sigurnosnog kišobrana“.
“U BiH je NATO štab u Sarajevu, a sada je poslana snažna poruka s još 500 vojnika u misiji Althea. Berlinskim sporazumom dana je mogućnost obrane ukoliko bi došlo do oružanih sukoba. Također, BiH je primljena u Akcijski program za članstvo, MAP, i ispunili smo značajan dio zahtjeva što je
Savez od nas tražio i to BiH stavlja u  drukčiju poziciju od Ukrajine”, zaključuje Gupta.