Der Standard: Dodik prijeti, Zapad mu se umiljava

Zapad ponovo pravi istu grešku, kao i prije 30 godina.

Uticajni austrijski dnevni list Der Standard objavio je analizu iz pera Adelheid Wolfl, o situaciji u Bosni i Hercegovini.

U njoj se ističe da Zapad ponovo pravi istu grešku, kao i prije 30 godina.

Ovog puta se ne podilazi i na razum računa kod Slobodana Miloševića, već kod Milorada Dodika, Dragana Čovića i Aleksandra Vučića.

“Sve zapadne diplomate se plaše Dodika, koji već 15 godina radi na raspadu države BiH i koji provodi staru ideju velikosrpske države. To dovodi do toga da od Vučića Zapad u redovnim intervalima traži da “curikne” Dodika. Ali to posebno koristi samom Vučiću, jer mu daje pravo intervencije u suverenoj državi BiH, na poziv Zapada.

“Čim uključite glasove Beograda i Zagreba, Bosna i Hercegovina se tretira kao vazalna država. To je direktan napad na njen suverenitet”, upozorava Vedran Džihić, politolog koji živi i radi u Beču.

Der Standard donosi i njegovu izjavu u kojoj kaže da zbog takve politike stradaju i normalni Bosanci i Hercegovici.

List prenosi i da je “Dodiku su, po svemu sudeći, čak nuđeni “politički dogovori” kako bi predstavnici Srba prekinuli bojkot državnih institucija”.

“Kako sada prenose bosanskohercegovački mediji, zakon o podjeli državne imovine trebalo bi da bude osmišljen po Dodikovoj želji. To uključuje šume, nekretnine i rijeke koje pripadaju državi u cjelini. Dodik, koji sam ne predstavlja Republiku Srpsku, već sjedi u Predsjedništvu BiH, radi na tome da se Republici Srpskoj dodijeli što više državne imovine”.

No, to je tek početak.

Po zapadnoj ponudi, zadovoljili bi se i interesi Srbije, dok o BiH, kao državi, niko među njima ni ne razmišlja.

Navode se i izjave neimenovanih diplomata da hidroenergetske potencijale Drine trebaju koristiti samo Srbija i entitet RS.

“Država (BiH op.a.) treba biti pošteđena”, navodi Der Standard izjavu jednog od diplomatskih sagovornika.

Der Standard se osvrće i na Dragana Čovića.

“Nije samo Dodik je nedavno hodočastio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji je posljednjih sedmica sve više pokušavao pojačati svoj uticaj u cijelom regionu (također na Kosovu iu Crnoj Gori).

S Vučićem se u Beogradu sastao i šef hrvatskog nacionalističkog HDZ-a Dragan Čović.

Jer i Čovićeve interese treba uzeti u obzir u „ukupnom paketu“ koji, po svemu sudeći, guraju diplomate.

Nacionalisti iz Hercegovine poput njega godinama pokušavaju promijeniti izborni zakon po kojem bi samo jedan predstavnik HDZ-a trebao biti izabran za hrvatskog člana tročlanog državnog Predsjedništva. Promjenu izbornog zakona u tom smislu ne podržava samo Hrvatska, kojom trenutno vlada HDZ, već i američki izaslanik Matthew Palmer, kojeg je na Balkan poslao bivši američki predsjednik Donald Trump.

Palmer je ovih dana i u Bosni i Hercegovini. Smatra se krajnje upitnim jer je podržao i ideju o opasnoj razmeni teritorija između Srbije i Kosova.

No, Čoviću očito nije samo Palmer obećao da će izborni zakon biti izmijenjen u njegovu korist.

Prema pisanju medija, diplomate tvrde da je bošnjačka strana već “dobila” zakon protiv negiranja ratnih zločina i veličanja ratnih zločinaca, iako taj zakon nema veze sa etničkim grupama. Otkako je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko početkom ljeta donio zakon, smanjeno je negiranje ratnih zločina”, pise Wolfl.

Ona u više navrata upozorava da evropske i američke diplomate stalno kaskaju i redovno nastoje udovoljiti i umiriti ekstremiste, naračun konstruktivnih političkih snaga na Balkanu.

Tako je bilo prije 30 godina.

Tako je i danas, provlači Wolfl kroz tekst.

“Nenacionalistički političari u Bosni i Hercegovini sada žestoko kritiziraju moguće “zakulisne dogovore” međunarodne zajednice sa nacionalističkim političarima poput Dodika i Čovića.

Na primjer, potpredsjednik Socijaldemokratske partije Vojin Mijatović je rekao:

“Pomažemo izgradnju Bosne i Hercegovine, ali ćemo brutalno kazniti svaku državnu izdaju.

Bosna i Hercegovina je nezavisna, suverena država svih građana, a ne saveza etnonacionalnih plemena i nije moneta za potkusurivanje”, napisala je Adelheid Wolfl.

Politički.ba