Ko prvi razvije vakcinu može očekivati milijarde dobiti

Vijesti iz Amerike o uspjesima u pronalaženju vakcine protiv koronavirusa je pobudila fantaziju mnogih berzovnih špekulanata. Jer tu se ne radi samo o zdravlju nego i o milijardama koje stoje na raspolaganju, piše Deutsche Welle.

Ovo nije prvi put da su berze skočile kad se pročulo kako ima novosti u borbi protiv koronavirusa. Ali početkom ove sedmice je skok bio žestok, u Njujorku i Tokiju, a onda i u Frankfurtu. Izazvan je vijestima iz farmaceutskog koncerna Moderna. Ta američka kompanija je bila prva koja je počela testirati vakcinu i na ljudima. Takva ispitivanja već traju i u Kini, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Ali u SAD teče osobito mnogo novca u projekt pronalaženja vakcine protiv virusa Covid-19.

Širom svijeta se radi na više 100 aktivnih sastojaka za vakcinu. Postoji više od120 istraživačka projekta i oni sežu od razmjerno malenih kmpanija poput Biontecha iz Mainza ili Curevaca u Tübingenu pa do farmaceutskih divova kao što su Sanofi ili GlaxoSmithKline. A tu je onda i Moderna iz Bostona. Vrijednost njenih dionica je skočila za gotovo 20 posto nakon što je objavljeno kako su prvi testovi dali obećavajuće rezultate.

Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) je nakon toga najavila i mogućnost brzog davanja dozvole takvoj vakcini – inače to traje mjesecima, ponekad i godinama. Kako se čuje, Moderna je već dogovorila masovnu proizvodnju te vakcine sa švicarskom kompanijom Lonza i, naravno, vrijednost dionica i te tvrtke u Ciriku je skakala i preko 4 posto.

Cilj je prozvesti jeftinu vakcinu - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Vakcina mRNA-1273, razvijeno u saradnji s američkim Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH), kod osam je od 45 sudionika ispitivanja izazvalo imunološku reakciju, priopćila je firma Moderna ovog ponedjeljka.

– Mada su to preliminarni nalazi, prva faza istraživanja je pokazala kako ovo cjepivo može izazvati imunološku otpornost iste veličine kao da je izazvana prirodnom infekcijom – objavio je Tal Zaks, medicinski direktor Moderne. No još nisu poznati cjeloviti nalazi prve faze kliničkog istraživanja. 

Američka vlada ulaže milijarde na razvoj vakcine putem dva različita programa. U prvom redu se Vašington pouzdaje u privatni sektor i tu daje odgovarajuću potporu. Tu je nadležna državna služba BARDA (Biomedical Advanced Research an Development Authority) koja raspolaže iznosom od 3,5 milijardi dolara. Od tog iznosa je dio dobila i firma Moderna.

Nešto kasnije je pokrenuta i operacija Warp Speed: prvi put se o njoj čulo koncem aprila, a u međuvremenu ju je i američki predsjednik Tramp javno predstavio, doduše samo neke njene dijelove. Sad sa čak deset milijardi dolara razvoj je vakcina protiv korone proglašen nacionalnom zadaćom koju je Tramp usporedio s projektom Menhetn u kojem je u četrdesetima prošlog stoljeća razvijena atomska bomba. Warp Speed u terminima naučne fantastike znači brzinu čak još veću od brzine svjetlosti i makar se ne znaju pojedinosti, poznato je kako se osobito ispituje 14 mogućih vakcina.

Boston, Oxford, Mainz i Tübingen

Iz Vašingtona u Oxford u Velikoj Britaniji: naučnici tamošnjeg univerziteta su već u aprilu počeli klinička ispitivanja na preko 1.000 dobrovoljaca. Projekt se vodi u suradnji s farmaceutskim divom Astra-Zeneca. Kao i uvijek, tu se radi o tome može li se potencijalno obećavajuća vakcina po potrebi proizvesti brzo i u mnogo milion doza.

Za istraživanja takve vrste je i Evropska unija na nedavnoj međunarodnoj konferenciji sakupila 7,4 milijarde eura. Kuda će otići taj novac neće biti određeno nacionalnim granicama. U Njemačkoj, prve kliničke testove na zdravim osobama je počela provoditi kompanija Biontech iz Mainza, a prvi rezultati se očekuju koncem juna. Oni sarađuju i s američkim koncernom Pfizer, baš kao i s kineskim državnim koncernom Fosun Pharma. Ako bi to vakcina bila odobrena, direktor Biontecha Ugur Sahin kaže kako bi s Pfizerom moglo biti do kraja godine proizvedeno na milione doza. Još jedan igrač u utrci u kojoj sudjeluje čitav svijet je Curevac iz Tübingena, a suvlasnik firme Dietmar Hopp kaže kako bi testove na ljudima mogli početi početkom ljeta.

– Ako bi bili uspješni, bili bismo u stanju vakcinu isporučiti ove jeseni – kaže Hopp.

Ali ovakvi vremenski planovi su i više nego ambiciozni: faza ispitivanja na tisućama dragovoljaca mora pokazati kako je vakcina sigurno i kako ne šteti ljudima. U svakom slučaju je utrka u farmaceutskom sektoru kod traženja vakcina u punom jeku: “Vodi se mrtva trka”, kaže nam Thilo Kaltenbach iz savjetničke tvrtke Roland Berger.

– A još nikad nije bilo tako usredotočenih akcija tako mnogo farmaceutskih kompanija koje se bave istraživanjem – kaže on. 

Naredba generalu

Olaf Tölke, stručnjak za farmaceutski sektor kod agencije za rejting Scope, nije posebno optimističan: ne vjeruje da bi već ove godine moglo biti nađena vakcina protiv koronavirusa. Razvoj košta stotine milijuna eura, ali dobitnik će biti samo onaj ko dođe prvi: “Poduzeća se izlažu riziku doći kasnije nego konkurenti.”

Taj poslovni rizik bi se trebao ublažiti raznim podrškama, ali zadaća nije samo pronaći vakcinu nego i stvoriti vakcinu koja bi bila jeftina.

– Moglo bi biti vakcinisano milijarde ljudi, tako da i sredstvo ne smije biti previše skupo. Ali naravno, ko prvi dobije cjepivo može očekivati milijarde dobiti. Čitav svijet će se obrušiti na njegov proizvod – kaže on. 

Kina tu ima očitu prednost: već sredinom januara je general major kineske vojske Čen Vi dobio naredbu da pronađu vakcinu protiv ovog virusa, javlja Frankfurter Allgemeine Zeitung. Čitav ostali svijet je tek koncem januara uopće dobio pristup tom novom virusu kako bi i on počeo s istraživanjem.

Dnevni avaz