Sutra je godišnjica smrti Alije Izetbegovića

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada Kralja Fejsala za služenje islamu, medalje Centra za demokratiju iz Vašingtona, a najuticajniji španski list, madridski “El-Mundo”, izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.

Alija Izetbegović bio je intelektualac, mislilac i lider čija su ideja i misao bile podjednako priznate i na Istoku i na Zapadu.

Bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH.

Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu.

Sahranjen je na šehidskom mezarju “Kovači” u Sarajevu.

Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. U Sarajevu je završio osnovnu školu i gimnaziju. Zbog pripadnosti organizaciji ”Mladi muslimani” Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine. Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća.

Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.

Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja, dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 26. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH. Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva R BiH.

Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja.

Knjigu “Moj bijeg u slobodu” objavio je 1999. godine, a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). 2004. su objavljena sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada Kralja Fejsala za služenje islamu, medalje Centra za demokratiju iz Vašingtona, a najuticajniji španski list, madridski “El-Mundo”, izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.

Istanbulski Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira ali ikao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobitnik je prestižne nagrade za unapređenje ljudskih prava.

Dobitnik je i odlikovanja Republike Hrvatske “Velered kraljice Jelene” (1995.), plakete Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti (1996.), diplome počasnog doktora nauka Univerziteta u Tuzli i nagrade “Mislilac godine” Fondacije “Ali Osman Hafiz” iz Medine (1996.), državnog ordena Republike Turske (1997.), Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva (1997.), počasnog doktorata Univerziteta u Rijadu (1997.), “Ordena nezavisnosti”, odlikovanje države Katar (1998.), a 2001. godine proglašen je za islamska ličnost godine (nagrada Ujedinjenih Arapskih Emirata).

Politički.ba

Foto: Ahmet Bajrić Blicko