Predsjednik Udruženja pčelara “Pčela” iz Tešnje Mahmo Husibegović preuzeo je u ime udruženja na čijem je čelu hiljadu sadnica pitomog kestena (Castanea sativa) od predstavnika Zavoda za zdravstvenu zaštitu i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Projekat „Razvoj pčelarstva na području Kantona“ koji finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) ima kao pod-projekat sadnju medonosnog bilja u svrhu razvoj pčelarstva.
Dok su ranijih godina sadnice distribuirane svim opštinama i pčelarskim udruženjima, novim pristupom za godinu dana odlučeno je da se cjelokupna otkupljena količina usmjeri na jednu površinu, a zbog interesovanja i osiguranog „plasmana“, tj. i upotrebe, odlučeno je da ovaj put bude Tešanj.
– Ovom donacijom “zaokružena” je cifra od 7.000 sadnica kestena za tri godine, veoma zahvalne drvenaste biljke, koja je i polen i nektar “paša” pčelama – kaže Kasim Velić, načelnik Uprave za zaštitu bilja. institut pri Institutu za zdravstvo i sigurnost hrane Zenica.
Cilj projekta je obogatiti područje ZDK medonosnim biljem, čime bi se smanjila potreba za “pašom” pčela, odnosno istjerala ih sa područja Kantona u druge dijelove BiH, a samim tim i dovela do boljih prinosa meda.
– To je dug i mukotrpan proces, ali očekujemo podršku samih pčelara i lokalnih zajednica u ZDK – istakao je Velić.
On je dodao da i pored problema sa sušnom sezonom očekuje da će značajna većina sadnica biti primljena, te da je kvalitet sadnica i ove godine odličan, što garantuje visok procenat prijema i rasta, u kojem Naravno, ključnu ulogu imaju i sami pčelari, koji pravilno sade i održavaju sadnice u prve dve, tri godine.
Promjena strukture
Mahmo Husibegović je godinama na čelu tešanskog udruženja pčelara “Pčela” koje okuplja oko 120 pčelara, od kojih je sedamdesetak redovno i aktivno u svim projektima udruženja.
– Neophodno je da promijenimo strukturu naših medonosnih biljaka, jer se pokazalo da neke biljke jednostavno ne daju dovoljno meda – rekao je Husibegović, dodajući da ga ova donacija posebno raduje jer su karakteristike kestenovog meda među najboljima. u ovoj oblasti.
Husibegović navodi da će dobijena količina značajno uticati na kvalitet dobijenog meda u narednim godinama na tom području.
U laboratorijama INZ-a, tešanjski pčelari analizirali su 50 uzoraka meda svojih proizvođača sa pijace, sa štandova, što će biti odlična osnova za dalje usavršavanje.
– Pripremamo edukaciju na osnovu ovih raznih saznanja, jer ima medova koji su fantastični, ali i onih koji su zabrinjavajući. Drago mi je da smo našli i “loše medove” jer je to pokazatelj da smo na pravom putu – dodao je on.
Značaj projekta
Dobavljač sadnica Damir Zejnilović (Net green Lukavac) zahvalio je INZ-u i pčelarima u ZDK i FBIH na ukazanom povjerenju, te istakao značaj ovog i sličnih projekata.
– Zaista je veoma potrebno u vremenu kada je slaba kontrola zagađenja, uništavanja i sječe da ovakvih programa bude više, a da se takvi programi sadnje medonosnih kultura na rubnim područjima pogodnim za pčelare uvrste u programe šumarstva – Zejnilović istakao.
Sadnice su iz zemalja EU (zapadne Evrope), od provjerenih profesionalnih kompanija i dobavljača, a pčelari osim pitomih imaju na raspolaganju i krupne kesten, lipu, bagrem, lavandu… pčelarima za “pašu” pčela, saopšteno je od INZ- i.
