Nakon višemjesečnih neuspjelih pregovora unutar Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine oko usvajanja novih državnih simbola, tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Carlos Westendorp, 1998. godine iskoristio je svoja ovlaštenja i nametnuo novi grb države.

Prethodni simboli, koji su bili povezani s jednim od konstitutivnih naroda, nisu bili prihvatljivi za sve građane BiH, a pokušaji da se postigne kompromis u državnom parlamentu nisu dali rezultate. Kako bi osigurao napredak u procesu državne izgradnje i simboličkog predstavljanja BiH na međunarodnoj sceni, Westendorp je, koristeći tzv. Bonske ovlasti, donio odluku o uvođenju novih državnih obilježja: zastave, grba i himne.

Novi grb, koji je uveden 1998. godine, sastoji se od plavog štita na kojem se nalazi zlatni trougao, simbolizujući tri konstitutivna naroda, te sedam punih i dvije polovine bijelih petokrakih zvijezda duž lijeve ivice trougla, koje simbolizuju Evropu i kontinuitet.

Ova odluka izazvala je brojne političke reakcije unutar BiH. Dok su neki ovaj potez vidjeli kao nužnu mjeru u situaciji zastoja državnih institucija, drugi su ga ocijenili kao kršenje demokratskih principa i nametanje volje međunarodne zajednice.

Međutim, simboli koje je Westendorp tada odabrao i danas su u službenoj upotrebi, što svjedoči o trajnom uticaju koji su imali postupci visokih predstavnika u periodu poslijeratne stabilizacije i izgradnje institucija Bosne i Hercegovine.