Predsjednik HDZ-a i dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine govorio je o političkoj krizi u BiH s naglaskom na svoje viđenje toga kako kriza može biti riješena.

On je u intervjuu za Fenu kazao da je pravi izvor krize “nepoštivanje Ustava BiH”. Smatra da problem proizilazi iz “potrebe za ostvarivanjem političkih ciljeva iz proteklih 15-20 godina koji se odnose na građanski koncept i želju za dominacijom” i da je to izazvalo “odgovor iz Republike Srpske koji prelazi u klasični separatizam”.

“Niti jedno od toga ne može proći u BiH”, poručuje Čović.

Govoreći o trenutnoj političkoj situaciji u kojoj ne postoji vladajuća većina na državnom nivou, Čović kaže da je teško uopće definisati ko je vlast, a ko opozicija s obzirom na to da na različitim nivoima vlasti postoje različite koalicije.

“S kim danas možete sjediti i nešto dogovarati, a da to ima provedbu u praksi? To je pravo pitanje, kako provesti ono što dogovorite. Mi iz HDZ-a, pa i HNS-a, razgovaramo sa svima, da bude vrlo jasno. Zbog ovakve strukture BiH prinuđeni smo razgovarati sa svima. Otvorili smo razgovor s najvećim brojem stranaka koje imaju utjecaj kroz Parlamentarnu skupštinu BiH, odnosno parlamente entiteta. To ide teško jer su neki stavovi zakovani i polako se zauzimaju pozicije pred Opće izbore 2026. godine”, rekao je Čović.

Dodaje kako HDZ BiH “nudi rješenja” i kao primjer navodi hitnu sjednicu Doma naroda BiH na kojoj su prve tačke evropski zakoni, a zatim izmjene Izbornog zakona BiH po prijedlogu Marine Pendeš.

“Naravno, mi smo na dnevni red stavili i Izborni zakon, ali tek iza ova dva evropska zakona. Time smo omogućili onima koji se hvale svojim odnosom prema evropskoj ambiciji BiH da to demonstriraju i u praksi, glasujući za zakone koje je EU postavila kao uvjet za otvaranje pregovaračkog procesa. Onda nam ostaje samo jedno pitanje, a to je da Vijeće ministara imenuje glavnog pregovorača i njegove zamjenike. Ukratko, to je način kako mislimo izaći iz aktualnih izazova”, pojasnio je Čović, ignorišući da će teško pronaći konsenzus o glavnom pregovaraču nakon što je Trojka raskinula koaliciju s Miloradom Dodikom.

Čović kaže da sadašnja križa teorijski može potrajati do izbora iduće godine, a ako se to dogodi, onda će se ona produbiti i dodatno produžiti. Rješenja, dodaje, nisu jednostavna, ali su moguća.

“Otišlo se predaleko, ali rješenje postoji. Moramo ga na neki način i uklopiti u pravni okvir Bosne i Hercegovine. Iako to danas izgleda dosta složeno, mislim da ima institucija koje na tom već rade i pokušavamo iznaći rješenje”, kaže Čović.

Kazao je da ne želi nikome da se pravda i dokazuje na čijoj je strani te da je opoziciji iz RS-a dao rok koji još nije probijen, a koji se, sudeći prema ranijim izjavama opozicionih političara, odnosi na prihvatanje HDZ-ovih izmjena Izbornog zakona BiH, koje je on upakovao u “evropski celofan”.

“Mi baš nikome ne čuvamo leđa. To su najbolje mogli osjetiti kolege iz opozicije RS-a kojima smo kazali: ‘da bi mi nešto promijenili dajte vi pokažite dosljednost – da pratite europski put i da uvažavate jednakopravnost i jednakost tri konstitutivna naroda’. Ostavili smo neki rok koji još uvijek traje da završimo ova pitanja i da onda potpuno drugačije postavimo stvari”, poručio je Čović.

Legitimno predstavljanje

Rješenje krize u BiH je za Čovića uvijek povezano s izmjenama Izbornog zakona iako nas aktuelni zakon uopšte nije doveo u ovu situaciju nego potezi Milorada Dodika.

“Zaglavni kamen BiH su njezina tri jednaka konstitutivna naroda. BiH se i kroz povijest uvijek bazirala na zajedništvu tri naroda i njihovom legitimnom predstavljanju. Kada se to naruši onda imamo ovakav ambijent za krize”, smatra Čović.

Čović ističe tri ključna cilja kada je riječ o “hrvatskoj poziciji u BiH”.

“To je Izborni zakon koji se tiče legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH. Mislimo da je sada zadnji trenutak da to pitanje konačno završimo. Kada razgovaramo s njima, većina kolega se slaže oko toga, pa čak i javno istupa, da nije u redu da drugi Hrvatima biraju njihovog člana Predsjedništva. Međutim, mi već četiri ciklusa imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, što god ko o tome kazao. To treba promijeniti. Hoćemo li za pet ili šest mjeseci doći u poziciju da možemo pričati o promjeni Ustava BiH, a time i provedbi presuda iz Strasbourga, volio bih da možemo. Mislim da je dvotrećinska većina teško dostižna i zato tražimo da se izmijeni Izborni zakon u pogledu izbora članova Predsjedništva BiH i da se barem tu situacija relaksira, jer za to imamo kapacitet”, rekao je Čović.

Njemu je neprihvatljivo da u Sarajevu ne žele prihvatiti njegove izmjene Izbornog zakona koje se tiču članova Predsjedništva BiH i insistira da za to nisu potrebne izmjene Ustava BiH. Također ističe važnost Predsjedništva BiH uz tvrdnje da je Hrvatima uskraćeno pravo na vanjsku politiku, monetarnu politiku i vojnu politiku te još jednom poziva političare iz reda bošnjačkog naroda da pošalju svoje rješenje.

“Nećemo dozvoliti da Hrvate u Predsjedništvu BiH predstavlja bilo tko do predstavnici koje će izabrati hrvatski narod. Ako se partnerima ne sviđa naš prijedlog, a ovo je jedan od deset prijedloga koji smo nudili u zadnjih 20 godina, neka oni ponude neki koji će osigurati reprezentativnost Hrvata i mi ćemo ga prihvatiti”, poručuje Čović.

Kada je u pitanju uloga SAD-a i EU-a, on očekuje drugačiji način njihovog angažovanja u BiH i vjeruje da više nismo pod njihovim nadzorom u mjeri kako je to bilo ranije.

“Dogodilo nam se ono što smo zazivali prije par godina. Umorili su se od nas i mi nismo više tema ni za jednim stolom. Jedno su vrijeme ovdje imali jako izražen interes. Slali su dosta jake ljude koji su ovdje u biti predstavljali vlast. Kad bi oni kazali da usvojimo neki zakon, mi bismo to usvojili. Ne možemo tako funkcionirati. Mi moramo čuvati i štititi interese BiH i ostati među onima koji žele pristupiti evropskoj obitelji”, naglašava predsjednik HDZ-a.

Komentarišući potencijalno novo nametanje Christiana Schmidta vezano za Vijeće ministara BiH, Čović je poručio da za tim nema potrebe jer “Ministarstvo sigurnosti BiH ne funkcionira lošije jer nedostaje jedna osoba”.