Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) u 2026. godini očekuje i dalje nešto više stope domaće inflacije u odnosu na projekcije u EU, najviše zbog daljnjeg efekta rasta plaća na domaćem tržištu te značajnijeg utjecaja rasta cijena električne energije i cijena u uslužnom sektoru.

Veća inflacija

Za 2025. godinu najavljivali ste stabilan i umjeren ekonomski rast uz kontrolisanu inflaciju. Građani često imaju osjećaj da rast cijena snažnije pogađa njihov svakodnevni život. Kako ocjenjujete kretanje inflacije tokom godine i koji su glavni faktori koji su na to utjecali? Iako se inflacija mjeri prema zvaničnoj metodologiji, možete li pojasniti kako se ti podaci tumače?

– Prilikom prošlogodišnjeg jesenjeg kruga projekcija, u novembru, kada smo očekivali ujednačene stope domaće inflacije za 2025. godinu sa europodručjem nismo imali saznanja o rastu minimalnih plata, jer je Odluka o iznosu najniže plate za 2025. godinu u Federaciji BiH propisana tek na samom kraju prethodne godine. Povećanja minimalne plate za 2025. godinu, posebno izraženo u FBiH (62 posto), dovelo je do snažnog rasta prosječne nominalne neto plate, koja je u prvih deset mjeseci tekuće godine povećana za 13,6 posto na godišnjem nivou. Već od našeg narednog proljetnog kruga, projekcije inflacije za 2025. godinu, kao i za srednjoročno razdoblje, su revidirane naviše, zbog snažnog rasta prosječnih realnih plata nakon promjene minimalnih plata, te njegovog prelijevanja na rast cijena usluga.

Prema našim posljednjim projekcijama makroekonomskih pokazatelja, u 2025. godini očekujemo godišnju inflaciju od 4,1 posto (službena inflacija 4,0 posto u prvih jedanaest mjeseci), slijedom snažnog rasta cijena hrane, električne energije i znatnog rasta prosječnih realnih plata nakon promjene minimalnih plata. U 2026. godini očekujemo i dalje nešto više stope domaće inflacije (2,8 posto) u odnosu na projekcije u EU (2,1 posto), najviše zbog daljnjeg efekta rasta plata na domaćem tržištu te značajnijeg utjecaja rasta cijena električne energije i cijena u uslužnom sektoru.

Imajući u vidu ograničenost monetarnih politika u malim i otvorenim gospodarstvima, uz dodatne specifičnosti našeg valutnog odbora, kao i snažne eksterne šokove koji povećavaju inflatorne pritiske u posljednjim godinama, teško da se može pričati o kontroliranoj inflaciji, stoga naše ranije prognoze, prije snažnih i iznenadnih promjena na tržištu rada, su pokazivale na usporeniji i usklađeniji rast inflacije sa europodručjem, područjem naše sidrene valute. CBBiH očekuje da će se inflacija u 2027. godini stabilizirati.

Entiteti na potezu

Da li je spremna aplikacija za SEPA sistem za koju je zadužena Centralna banka, a kojim bi konačno bile smanjene enormne provizije za prekogranične transakcije?

Također, neophodno je što prije okončati jačanje okvira AML politika i regulativa, što je također preduslov za zvanično podnošenje aplikacije. Želim naglasiti da su SEPA članstvo i ispunjenje Moneyval preporuka u direktnoj korelaciji, ako gledamo važnost što skorijeg usklađivanja okvira politika i regulative koji se odnose na prevenciju pranja novca sa potrebnim standardima.

Bitno je istaći da tačan datum podnošenja konačne aplikacije isključivo ovisi o usvajanju potrebne nedostajuće regulative. S ciljem boljeg razumijevanja, važno je naglasiti da je ovo legislativno usaglašavanje i formalni prijem prva SEPA faza. Potom slijedi druga SEPA faza, vjerovatno još izazovnija, s obzirom na iskustva zemalja koje su skorije ušle u SEPA područje.

Dakle, prave koristi od SEPA članstva će građani i privreda imati zapravo nakon završene druge faze kada banke budu, kako formalno, tako i tehnički usaglašene sa zahtjevima. Nema sumnje da će provizije biti znatno niže za eurske prekogranične transfere sa zemljama SEPA područja, što će doprinijeti većem korištenju sigurnih, efikasnih i jeftinih platnih infrastruktura. Dodatno, jako je bitno za jačanje veze sa dijasporom, jačanje investicione klime i stvaranje perspektive za rast tržišta kapitala. Ulazak u SEPA donosi i stvaranje pretpostavki značajnije digitalizacije i podsticanje značajnijih inovacija, te će bez sumnje dovesti do značajne modernizacije ukupnog platnog ekosistema.

Kada možemo očekivati uvođenje sistema za instant plaćanja TIPS Clone koji bi osigurao plaćanja u konvertibilnim markama bez odgađanja, dakle gotovo trenutno, 24 sata, svakog dana u godini?

– TIPS Clone bi, prema važećem terminskom planu koji imamo sa Bankom Italije, trebao početi sa radom u julu 2026. godine. Plaćanja u bilo koje vrijeme – 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici, 365 dana u godini, integracija i omogućavanje plaćanje na fizičkom i online prodajnom mjestu uz niske cijene i visok nivo sigurnosti su ono na čemu intenzivno radimo i nešto što će zasigurno promijeniti i platnu paradigmu u BiH, odnosno biti oslonac prave digitalne transformacije svih segmenata društva.

Kakav je trenutni odnos kreditne zaduženosti građana i štednje?

– U BiH i dalje dominiraju potrošački nenamjenski krediti zahvaljujući najvećim dijelom jednostavnijoj proceduri za dodjelu ovih kredita, bez hipoteke i definisanja krajnje namjene za potrošnju, uz određeni limit od 50.000 KM. Ovi krediti su na kraju oktobra 2025. godine iznosili 10,1 milijardu KM i zabilježili su godišnji rast od 9,5 posto. Istovremeno, stambeni krediti su rasli po stopi od 18,7 posto na godišnjem nivou, dok su ostali krediti rasli po stopi od 7 posto.

Većina kredita stanovništvu i dalje je dugoročnog karaktera, a građani i dalje više koriste kredite u domaćoj valuti, iako je prisutna i značajna upotreba kredita vezanih za euro. Ovi pokazatelji ukazuju na evidentan kontinuiran rast kredita stanovništvu.

55 posto elektronskih naloga

Prema posljednjim podacima Centralne banke, koji je odnos broja i vrijednosti transakcija elektronskog bankarstva u odnosu na fizičko?

– Elektronsko bankarstvo bilježi kontinuirani rast, ali se većina bankarskih naloga u Bosni i Hercegovini i dalje inicira papirno. Trenutno se 44 posto naloga pokreće elektronskim putem, dok 56 posto i dalje ide fizički.

S druge strane, po vrijednosti transakcija elektronski nalozi već imaju prednost i čine 55 posto ukupne vrijednosti svih naloga. To pokazuje da se digitalni kanali sve više koriste za veće i složenije transakcije.

Broj korisnika elektronskog bankarstva kontinuirano raste – u 2024. godini mobilno bankarstvo koristilo je gotovo 1,27 miliona klijenata, a internet bankarstvo oko 505 hiljada. Ipak, skoro dvije trećine korisnika tokom godine nije izvršilo nijednu transakciju, što ukazuje na potrebu dodatnog jačanja finansijske pismenosti.