Stanovnici Sarajeva i drugih gradova u BiH već nekoliko dana se bore s posljedicama snježnih padavina i niskih temperatura, ali i neadekvatne reakcije komunalnih službi na vremenske prilike koje su se u januaru svakako mogle očekivati. Dok iz hitnih službi informiraju o povećanom prilivu pacijenata s lakšim ili težim povredama, provjerili smo u kojim slučajevima i od koga građani imaju pravo tražiti finansijsku naknadu i o čemu prilikom takvih nezgoda moraju voditi računa.

Padovi na zaleđenim površinama nerijetko završe tjelesnim povredama i za ovakve nezgode imate pravo na odštetu, kaže za “Avaz” diplomirani pravnik Nedim Avdičević iz firme “Ekspertiza-Tim”, koja se bavi posredovanjem i realizacijom u oblasti naknade materijalne i nematerijalne štete.

– Bitan faktor jeste mjesto gdje se dogodila vaša nezgoda. Ukoliko se desila na javnoj površini, postoji odgovornost Grada ili Općine za naknadu zbog propusta u održavanju te površine – dodaje Avdičević.

Pojašnjava da se zahtjev za naknadu štete može uvažiti ako javna površina nije očišćena duže od jednog dana.

– U situaciji kada pada snijeg, a vi hodate gradom i padnete, nemate pravo na naknadu, jer je onome ko je zadužen za održavanje nemoguće da reaguje u tom trenutku i očisti snijeg. U praksi sudovi tolerišu period od 24 sata nakon snježnih padavina ili poledice, pa do pada. Nakon ledene kiše ili velikih količina snijega, nema niko ko bi mogao očistiti i posuti čitav grad u roku od 10 minuta. Ali ako imamo situaciju da se snijeg topi danima i da se stvara poledica dvije ili tri noći zaredom, a ne vrši se čišćenje i posipanje površina, te dođe do povrede, tada postoji obaveza Grada ili Općine. Nakon pada potrebno je pozvati hitnu pomoć i policiju da se konstatuje mjesto pada i vrijeme povrede. Također, bilo bi dobro da se fotografiše mjesto nezgode, da se vidi da ima leda ili snijega. Ako ima svjedoka, uzeti kontakt telefon od svjedoka, jer može biti potrebno u dokaznom postupku. Obavezno sačuvati sve nalaze od doktora i račune ako se nešto platilo u vezi s liječenjem – ističe Avdičević za “Avaz”, te dodaje da se lakše povrede, poput ugruhanosti ili bolova nakon pada u praksi ne priznaju.

Kada je riječ o iznosima naknade štete, oni se određuju na osnovu vrste povrede po tablicama invaliditeta, odnosno naknade za nematerijalnu štetu, tako da se razlikuju od slučaja do slučaja.

– Iznos odštete kreće se od nekoliko stotina, pa do nekoliko hiljada maraka, u zavisnosti od stepena povrede. Građani ne moraju imati uplaćeno osiguranje, jer to ne ide preko osiguranja, ali ako su imali uplaćeno osiguranje od nezgode, onda mogu naplatiti i po tom osnovu od osiguravajućeg društva, što znači dva puta – kaže Avdičević.

Ako je u pitanju šteta koju pretrpe pješaci na trotoarima ili parkirana vozila prilikom pada leda ili snijega s krova, naš sagovornik kaže da su odgovorni vlasnik zgrade, odnosno upravitelj. Pojašnjava da je njihova odgovornost utvrđena na načelu odgovornosti bez krivnje.

– Dakle, dovoljno je dokazati da između nastale štete i snijega ili leda s krova postoji uzročna veza (Zakon o obligacionim odnosima). Krivnja vlasnika ili upravitelja zgrade nije bitna. Postoji mogućnost oslobađanja od odgovornosti u zakonom tačno određenim slučajevima – viša sila ili ponašanje štetnika kao isključivi uzrok nastanka štete. Upozorenja tipa: „Pozor! Pada led s krova“ ne oslobađa ih u potpunosti od odgovornosti – kaže Avdičević za “Avaz”.