Kongres SAD-a nedavno je, u okviru usvajanja vojnog budžeta i šire odbrambene strategije, izglasao i zakonski paket koji se odnosi na Zapadni Balkan.

Prijedlog je bio u proceduri dugi niz godina, a rezultirao je usvajanjem teksta s blažim odredbama, koje ne nameću posebne obaveze administraciji aktuelnog predsjednika Donalda Trampa (Trump). Suština zakona je poziv na jači fokus administracije prema regionu, suzbijanje utjecaja Rusije i Kine, te posvećivanje dodatne pažnje načinima za njihovo istiskivanje sa Zapadnog Balkana. Zakon poziva i na očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH i suprotstavlja se pokušajima destabilizacije i otcjepljenja – što se direktno odnosi na postupke vlasti u RS.

Usvajanje američkog zakona o Zapadnom Balkanu u BiH je izazvalo podijeljene reakcije, pa jedni u njemu vide potvrdu da će “Amerika konačno srediti stvari”, a drugi smatraju da je riječ o još jednom papiru bez stvarnog efekta, kazao je za “Avaz” viši savjetnik Instituta za razvojni utjecaj iz Vašingtona i bivši bh. diplomata Adnan Hadrović.

– Istina je, naravno, negdje između. Zakon nije čarobni štapić, ali ni prazna deklaracija. On jasno pokazuje kako Vašington danas gleda na Balkan i kakvu ulogu u toj slici ima BiH. Poruka je jasna. U zakonu nema nikakvih tajnih planova o prekrajanju granica ili podršci secesiji. Stav SAD-a ostaje dugogodišnji – BiH je suverena i međunarodno priznata država, a Dejtonski sporazum temelj stabilnosti – ističe Hadrović.

Dodaje da je ovakva poruka sada dodatno učvršćena kroz Kongres, a ne samo kroz stavove administracije ili diplomata, te da ovo više nije pitanje mišljenja pojedinaca već zakon. Sankcije nisu glavni cilj, ali ostaju sredstvo za reagiranje na destruktivne politike i blokade institucija.

– Primjena sankcija nije automatska, ali jasno pokazuje da destrukcija više neće biti tolerisana. Vrijeme usvajanja zakona nije slučajno. Rat u Ukrajini, jačanje ruskog i kineskog utjecaja, energetska nesigurnost i slabija odlučnost evropskih država vratili su Zapadni Balkan među sigurnosne prioritete Vašingtona. BiH se posmatra kao država s dugotrajnom političkom blokadom, sve glasnijim secesionističkim narativima i oslabljenim institucijama. Poruka SAD-a je jasna – politika statusa quo više nije prihvatljiva – kaže Hadrović.

Pojašnjava da je Južna interkonekcija prvi test za BiH. Povezivanje BiH s LNG terminalima u Hrvatskoj smanjuje zavisnost od jednog dobavljača i jednog pravca snabdijevanja.

– To znači veću energetsku sigurnost i otpornost države na spoljne utjecaje. Ako projekt bude blokiran ili odgađan, Vašington će to tumačiti kao političku odluku bh. strane da ignoriše prioritete koje zakon jasno definiše. Ako se realizuje, zakon dobija svoju prvu praktičnu potvrdu – postaje više od papira. Drugi, podjednako važan test, je ponašanje Milorada Dodika. Iako su sankcije prema njemu skinute, a on obećao da će “ponovo biti dobar dečko”, stvarnost pokazuje suprotno: nastavlja s politikom rušenja državnih institucija. Njegove posljednje akcije već su izazvale reakciju u Vašingtonu. Kongresmen Tarner javno je zatražio ponovno uvođenje sankcija, a novi zakon daje uporište toj inicijativi. Bh. politički akteri više ne mogu računati na toleranciju dok kontinuirano podrivaju ustavni poredak – kaže Hadrović, te zaključuje da američki zakon neće riješiti unutrašnje probleme BiH ili natjerati političare na dogovor, ali jasno pokazuje ko radi na jačanju države, a ko opstaje na stalnoj krizi.