Teretni saobraćaj na svim graničnim prijelazima između BiH i Hrvatske u potpunoj je blokadi, zbog protesta prijevoznika, a isto je i na granicama Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije prema EU.
Iako se nadaju brzom rješenju, prijevoznici se pripremaju i za duži boravak u blizini graničnih prijelaza. Ekonomske štete se gomilaju, kolone kamiona na granicama postaju sve duže, a ako blokade potraju, građani BiH mogu očekivati nestašice određenih proizvoda u trgovinama.
Bolji uvjeti
– S obzirom na to da je kabina kamiona naša spavaća soba, smjenjivali smo se tokom noći. Jedni spavaju, drugi dežuraju, kao u vojsci. Imamo grijanje u kabinama, kao što bismo spavali i na utovarima. Idemo dalje. Danas smo obezbijedili malo bolje uslove, napravili kontejnere i tako dalje. Napravit ćemo mi to sebi, da možemo ostati malo duže, jer očekujemo da ćemo biti primorani da ostanemo duže – kazao je “Avazu” Igor Beben, predsjednik Udruženja drumskih prijevoznika RS.

Samo na graničnom prijelazu Gradina – Jasenovac do jučer je formirana kolona s više od 150 kamiona, uključujući i one koji učestvuju u blokadi. Beben ne očekuje duže kolone, jer sve kompanije su već upoznate s informacijom da se granice blokirane i niko više i ne vrši robe.
– Sad imamo u povratku naše kamione, koji su se zadržali u EU. Oni će se vraćati i pridruživati – pojašnjava Beben i dodaje da je na graničnim prijelazima približno 5.000 kamiona.
Predsjednik Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Žarko Brković kazao nam je da prijevoznici ostaju istrajni u svojim zahtjevima da se regulira njihov boravak na prostoru EU i otkloni diskriminacija zbog koje im je onemogućen rad.

– Organizovali smo dežurstva. Moja firma je sinoć u Bosanskom Brodu bila dežurna. Mijenjamo se, imamo smjene. Imamo dobru saradnju s policijom, Graničnom policijom, pa i carinom. Ne povlačimo se i ostajemo do konačnog rješenja problema, jer i ranije smo imali podršku naših vlasti, a ništa od toga nije bilo. Juče smo imali informaciju da se nešto u Briselu radi na tome, ali to će potrajati i mi ostajemo u protestima do daljnjeg – kaže Brković za “Avaz”.
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto jučer je kazao da je uputio zvaničnu inicijativu potpredsjedniku Vlade Hrvatske Olegu Butkoviću s ciljem pronalaženja rješenja za evidentiranje profesionalnih vozača u šengenskom prostoru.
Inicijativa se odnosi na ciljano i proporcionalno prilagođavanje primjene Entry/Exit Sistema (EES) za profesionalne vozače u međunarodnom cestovnom prijevozu. Ovim prijedlogom bi se zadržala puna kontrola i sigurnost granica, te spriječile nesrazmjerne posljedice po prometni sektor i lance snabdijevanja.
Ministri ne rade
– Predložili smo pilot-rješenje prema kojem bi se ulasci i izlasci i dalje evidentirali, ali bi se dio radnih ulazaka profesionalnih vozača privremeno izuzeo iz kvote 90/180 dana, bez stvaranja ikakvog sigurnosnog rizika – poručio je ministar Forto.
Prijevoznici, međutim, ne vjeruju prijedlozima i na granicama čekaju trajno rješenje.
– To je samo priča. Davno su se oni trebali boriti za nas, ali primaju plate, a ne rade ništa. Mi smo tu, po našoj procjeni, sigurno još 7 do 10 dana. Nismo mi neka država s velikim magacinima ili robnim rezervama da bismo to mogli izdržati i ako ovo potraje desetak dana, sigurno će biti praznih marketa – kaže Beben.

75.000 kamiona iz regiona
Prema informacijama logističkih udruga, u koordiniranim akcijama sudjeluje gotovo 75.000 kamiona iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije koji su se organizirano zaputili prema graničnim prijelazima kako bi zaustavili robni promet sve dok ne bude postignut dogovor o njihovim zahtjevima.
EK prati situaciju
Do sada se Evropska komisija oglasila kako pomno prati situaciju i radi na mogućim rješenjima koja bi profesionalnim vozačima omogućila duži boravak u Schengen zoni ili drugačiji režim tretmana, no konkretnih dogovora o izmjeni pravila još nema.
Ugroženi milioni tona robe
Organizatori protesta upozoravaju da blokada transporta može ugroziti milione tona robe te direktno pogoditi ekonomije svih uključenih država, posebno imajući u vidu da se velika većina robne razmjene Zapadnog Balkana obavlja cestovnim prijevozom prema EU.

