Stres I anksioznost Kod učenika Srednje medicinske škole Tuzla

Šta je stres?

Stres je psihofizička reakcija organizma na situacije koje doživljavamo kao prijetnju,

izazov ili pritisak. To može biti test u školi, svađa, takmičenje, rok, ali I nešto pozitivno

poput zaljubljivanja ili važnog nastupa.

Kada smo pod stresom, tijelo luči hormone (npr. Adrenalin I kortizol), ubrzava se rad

srca, disanje postaje brže I tijelo se priprema za reakciju – tzv. „bori se ili bježi” odgovor.

Zašto je stres važan?

1. Pomaže nam da reagujemo brzo – u opasnim situacijama može nas zaštititi.

2. Povećava fokus I energiju – blagi stres prije testa ili utakmice može poboljšati rezultat.

3. Motiviše nas – tjera nas da učimo, treniramo I rješavamo probleme.

4.Pomaže razvoju otpornosti – kroz suočavanje sa stresom postajemo psihički jači.

Anksioznost je osjećaj jake brige, straha ili napetosti koji se javlja čak I kada stvarna

opasnost nije prisutna ili je mala.

To je više unutrašnji osjećaj stalne zabrinutosti, dok je stres češće reakcija na konkretnu

situaciju (npr. Test sutra).

Zašto je anksioznost važna?

Umjerena anksioznost može nas učiniti opreznijim I odgovornijim. Ali ako traje dugo I

ometa školu, odnose ili svakodnevni život, tada može prerasti u anksiozni poremećaj Itada je dobro potražiti pomoć (razgovor sa roditeljem, pedagogom, psihologom ili

doktorom)

Razlika stres – anksioznost

Stres → reakcija na konkretnu situaciju.

Anksioznost → osjećaj straha/brige I kad nema jasne prijetnje.

Uzroci stresa I anksioznosti Kod učenika Srednje medicinske škole Tuzla

1. Ekonomski I porodični pritisci:

[ ] Teška finansijska situacija u porodici;

[ ] Nedostatak stabilnosti ili podrške kod kuće.

2. Socijalni faktori:

[ ] Strah od odbacivanja, osude ili konflikta u razredu, zlostavljanje, ismijavanje ili

pritisak vršnjaka;

[ ] Teški odnosi sa nastavnicima ili mentorima.

3. Nedostatak vremena:

[ ] Kombinovanje škole, učenja, prakse;

[ ] Nedovoljno sna I odmora.

4. Lični faktori:

[ ] Nisko samopouzdanje;

[ ] Perfekcionizam (želja da sve bude savršeno);[ ] Prethodno iskustvo stresa, trauma.

5. Prevelika očekivanja:

[ ] Očekivanja roditelja I okoline da budu najbolji;

[ ] Pritisak da sve znaju, jer se školuju za zdravstvene radnike;

[ ] Poređenje s uspješnijim učenicima.

6. Praktična nastava I odgovornost:

[ ] Susret sa bolesnim I starijim osobama;

[ ] Prvi kontakti s ozbiljnim zdravstvenim slučajevima;

[ ] Strah da će napraviti grešku na praksi.

Posljedice stresa i anksioznosti. Kod učenik Srednje medicinske škole Tuzla

1. Fizičke posljedice

[ ] Hronični umor I iscrpljenost;

[ ] Glavobolje I napetost u mišićima

[ ] Problemi sa spavanjem;

[ ] Slabljenje imuniteta I češće bolesti;

[ ] Stomačni problemi (mučnina, bol u stomaku).

2. Mentalne posljedice

[ ] Slaba koncentracija;

[ ] Teško pamćenje gradiva;

[ ] Stalna briga, prekomjerno razmišljanje;

[ ] Poteškoće u donošenju odluka.

3. Akademske posljedice

[ ] Pad motivacije za učenje;[ ] Lošije ocjene I slabiji uspjeh;

[ ] Odgađanje obaveza (prokrastinacijo);

[ ] Veći rizik od odustajanja ili ponavljanja godine.

4. Socijalne posljedice

[ ] Povlačenje iz društva;

[ ] Smanjena komunikacija s porodicom;

[ ] Česti sukobi zbog nervoze I pritiska.

5. Emocionalne posljedice

[ ] Povećana razdražljivost;

[ ] Tuga, nervoza I česti izljevi emocija;

[ ] Osjećaj preopterećenosti I bespomoćnosti.

Postojeća politika u BiH

U BiH ne postoji jedinstvena strategija koja bi osigurala sistemsku podršku učenicima koji imaju problem sa stresom I anksioznošću. Iako su škole obavezne imati pedagoga, u većini obrazovnih institucija ne postoji školski psiholog koji bi se bavio mentalnim zdravljem učenika. Također, iako postoje pojedinačne inicijative I projekti nevladinih organizacija, sistemska rješenja u obrazovanju I zdravstvu nisu dovoljno razvijena.

Uvođenje školskih psihologa u osnovne I srednje škole Tuzlanskog kantona Jedan od ključnih prijedloga za poboljšanje mentalnog zdravlja ugroženim učenicima koji imaju stres I anksioznost u Tuzlanskom kantonu jeste uvođenje školskih psihologa u sve osnovne I srednje škole. Trenutno, većina škola nema stručnu osobu koja bi se sistematski bavila mentalnim zdravljem učenika, što znači da mnogi adolescenti ostaju bez adekvatne podrške u trenucima kada im je ona najpotrebnija.

Školski psiholozi bi igrali ključnu ulogu u prepoznavanju I rješavanju problema mentalnog zdravlja kod učenika. Osim što bi pružali individualnu podršku onima koji sesuočavaju s anksioznošću, depresijom ili stresom, također bi organizovali grupne radionice, radili na prevenciji vršnjačkog nasilja I pomagali nastavnicima u kreiranju okruženja koje podstiče emocionalnu sigurnost.

Jedan od glavnih razloga za uvođenje ove mjere jeste činjenica da adolescenti često nemaju kome da se obrate kada se suočavaju s emocionalnim poteškoćama. U mnogim porodicama I dalje postoji stigma prema traženju psihološke pomoći, a privatne terapije su često preskupe.

Uvođenje obaveznih radionica o mentalnom zdravlju u školama Pored uvođenja školskih psihologa, drugi ključni prijedlog javne politike jeste organizacija obaveznih radionica o mentalnom zdravlju u osnovnim I srednjim školama Tuzlanskog kantona.

Kroz ove radionice, učenici bi imali priliku da steknu osnovna znanja o mentalnom zdravlju, nauče kako da prepoznaju simptome anksioznosti I depresije, te razviju vještine suočavanja sa stresom I pritiskom svakodnevnog života.

Radionice bi omogućile da se o ovom važnom aspektu zdravlja razgovara otvoreno I bez stigme. One bi uključivale interaktivne aktivnosti, diskusije I savjete stručnjaka, čime bi učenici dobili konkretne alate za očuvanje svog mentalnog blagostanja. Osim toga, kroz razgovore I grupne zadatke, učenici bi učili kako da prepoznaju znakove psiholoških problema kod svojih vršnjaka I kako da pruže podršku jedni drugima.

Cilj ovih radionica nije samo prevencija problema, već I jačanje otpornosti mladih na svakodnevne izazove.

Edukacijom o mentalnom zdravlju, učenici bi postali svjesniji svojih emocija, što bi doprinijelo boljoj atmosferi u školama, smanjenju konflikata I izgradnji zdravijih međuljudskih odnosa.

Kao učenici Srednje medicinske škole Tuzla, kroz ovaj projekt želimo podići svijest o značaju stresa I anksioznosti kod učenika osnovnih I srednjih škola I zalagati se za konkretne promjene u obrazovnom sistemu Tuzlanskog kantona. Naš cilj je osigurati svim učenicima podršku koju zaslužuju, bilo kroz prisustvo stručnog psihologa u školama ili kroz edukaciju I radionice koje će ih osnažiti da se nose sa životnim izazovima.

Borimo se za budućnost u kojoj nijedan učenik neće biti prepušten sam sebi kada se suoči s problemima stresa u školi.Učenici trećeg razreda Srednje medicinske škole u Tuzli pozivaju sve relevantne institucije da prepoznaju ozbiljnost ove situacije I da aktivno rade na implementaciji preventivnih programa.

Uvođenjem školskih psihologa kao I organizovanjem edukacija I radionica, stvorićemo prostor za otvoreniji dijalog, pružanje pomoći I podrške mladima, čime ćemo doprinijeti njihovom zdravlju I boljoj budućnosti.

Radili učenici 3H Srednje medicinske škole Tuzla:

 David Kojić, Asja Andelić, Hena Hasanović, Dženita Duraković, Nejla Imamović.