Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) u intervjuu za Süddeutsche Zeitung govorio je o razlozima svoje ostavke, pritiscima tokom mandata i političkoj situaciji u BiH.
Na početku razgovora osvrnuo se na odluku da napusti funkciju visokog predstavnika, navodeći da je u posljednjim mjesecima mandata osjećao sve veći pritisak.
– Osjetio sam da pritisak ne raste samo na mene, nego i na same strukture Dejtona. Bilo mi je važno osigurati da sama funkcija nastavi postojati. Ukidanje, bez ostvarenja postavljenih ciljeva, a oni su nažalost do sada samo djelimično ostvareni, značilo bi da je cjelokupni Dejtonski mirovni sporazum doveden u pitanje, uključujući i vojnu misiju EUFOR-a. A to bi bilo neodgovorno u vremenu kada se pojačavaju secesionističke izjave iz Republike Srpske – rekao je Šmit.
Dodao je kako su za njegov ostanak bile potrebne “drugačije okolnosti”, istakavši da nije imao dovoljnu podršku za nastavak mandata. Ipak, naglasio je da su evropske zemlje stale uz njega, posebno Njemačka i Evropska unija.
– Podrška je svakako postojala. I London se veoma zalagao za očuvanje Ureda visokog predstavnika (OHR) i lično me podržavao. Velika podrška dolazila je i iz Rima i drugih prijestolnica. Ali bilo je razgovora u pozadini u kojima nisam učestvovao, samo sam čuo da su bili veoma intenzivni – izjavio je Šmit.
Govoreći o političkoj situaciji u BiH, Šmit je ponovio da ne smatra da u zemlji postoji “sukob civilizacija”, ali je upozorio na sve češće uvrede prema muslimanskom stanovništvu, za koje tvrdi da služe stvaranju atmosfere pogodne za otcjepljenje Republike Srpske.
Blokade u institucijama
Osvrnuo se i na blokade u državnim institucijama.
– U drugom domu parlamenta, Domu naroda, Hrvati i Srbi su više puta zajedno spriječili kvorum za odlučivanje, a time i usvajanje zakona. Također, zakonodavci gotovo ništa nisu usvojili od mjera koje zahtijeva Vijeće Evrope za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Zbog toga će Bosna i Hercegovina vjerovatno završiti na sivoj listi zemalja s rizikom od pranja novca. To je pravi korak unazad za zemlju – rekao je Šmit.
Na pitanje o pokušajima Rusije da zatvori OHR, kao i signalima iz Sjedinjenih Američkih Država koji, kako je naveo novinar, djeluju u sličnom pravcu, Šmit je rekao da nije siguran kako će se situacija razvijati niti kakve bi posljedice mogle uslijediti po BiH.
– Ne zna se kuda će ove centrifugalne tendencije na kraju odvesti. Ali Bosna danas nije Bosna iz 1991. godine, kada je zbog snažnog prisustva Jugoslavenske narodne armije u zemlji bilo veoma mnogo oružja – dodao je.
Imenovanje kandidata
Naveo je i da bi se početkom juna trebalo sastati Vijeće za provedbu mira (PIC), kada se očekuje imenovanje novog kandidata za visokog predstavnika. Ipak, nije isključio mogućnost da nakon te sjednice još ostane na funkciji.
– Kandidati za funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini ne rastu na drveću. I čovjek mora imati određeni prag tolerancije. Ali uvjeren sam da će neko biti pronađen. Zemlji je još potreban visoki predstavnik, sigurnosna situacija i politički razvoj su krhki, a međunarodne institucije ljudima pružaju određenu sigurnost – rekao je Šmit.
Na kraju intervjua poručio je svom nasljedniku da ne vjeruje obećanjima političkih lidera te da se ne ustručava koristiti ovlasti koje funkcija visokog predstavnika nosi.
– Dodik je upravo poručio da bi, ako bih sada pokušao donijeti novo rješenje o državnoj imovini koje nije u skladu s njegovim stavovima, to bio casus belli za nezavisnost RS-a. Bez obzira na mene lično, vjerujem da će se međunarodna zajednica odlučno suprotstaviti takvim stavovima i da neće podleći pritiscima – rekao je Kristijan Šmit.
