Predsjednik HDZ-a Dragan Čović govorio je u Dnevniku D o nizu aktuelnih političkih tema, među kojima su usvajanje budžeta, otvaranje novog graničnog prijelaza Gradiška, odlazak visokog predstavnika, državna imovina, odnosi sa SNSD-om, Južna plinska interkonekcija i izmjene izbornog zakonodavstva.

Čović je ocijenio da je ova godina izuzetno zahtjevna za Bosnu i Hercegovinu, prvenstveno zbog unutrašnje neorganizovanosti i političke nefunkcionalnosti.

– Godina je vrlo izazovna i krajnje kompleksna zbog naše neorganiziranosti i nefunkcionalnosti. Rekao bih da smo dobro prošli, s obzirom na to da su iskušenja izvana uistinu stoljetna – kazao je Čović.

Kao jedan od rijetkih konkretnih institucionalnih iskoraka izdvojio je usvajanje budžeta na nivou Vijeća ministara, pohvalivši predsjedavajuću i napore koji su uloženi kako bi se taj proces priveo kraju. Naveo je da budžet sada ide u dalju proceduru usvajanja kroz Predsjedništvo i parlamentarne domove, uz očekivanje da će sve biti završeno bez većih zastoja.

– Pohvala Vijeću ministara i predsjedavajućoj, koja čini ogroman napor. Sada proračun ide u proceduru formalnog usvajanja u Predsjedništvu, koje se mora vratiti u oba doma. Nastojat ćemo da budemo relativno brzo gotovi – naveo je.

Govoreći o mogućim blokadama, rekao je kako vjeruje da za njih nema razloga jer je već postignuta saglasnost unutar Vijeća ministara.

Otvaranje GP Gradiška

Posebno se osvrnuo na pitanje otvaranja graničnog prelaza Gradiška, koje je posljednjih dana izazvalo brojne političke reakcije i međusobne optužbe. Smatra da je riječ o projektu koji je nepotrebno politizovan, iako bi trebao imati isključivo razvojni i tehnički značaj.

– To je projekat koji se radi zajedno s međunarodnim partnerima. Nedopustivo je da kad ga završite, uložite ogroman novac i napor, neko kaže: to ne ide. I da ga veže za bilo koji drugi projekat. Kako objasniti predstavnicima vlade Republike Hrvatske, koja je uložila 60 miliona u taj prelaz, da zbog naših nadmudrivanja ovamo nismo u stanju staviti ga u funkciju – rekao je Čović.

Dotakao se i dugogodišnjeg pitanja raspodjele prihoda od PDV-a između Federacije BiH i Republike Srpske, istakavši da bi rješavanje tog problema bilo korisno za sve nivoe vlasti.

– Ta raspodjela bi dobro došla svima. Nažalost, mi se ne možemo dogovoriti već dugi niz godina. Nerazumno je uzimati kredite, imati probleme s finansijskim aranžmanima, a na drugoj strani leži novac koji ne znate iskoristiti. Insistirat ću da se to pitanje riješi – kazao je.

Šmitova ostavka

Komentarišući najavljeni odlazak visokog predstavnika Kristijana Šmita, Čović je rekao da ga je ta odluka iznenadila, posebno jer je nedavno razgovarao sa Šmitom i nije stekao utisak da razmišlja o povlačenju.

– Ja sam bio uvjeren kada je došao gospodin Šmit u BiH da će taj mandat trajati vrlo kratko. Ali on je sad drugi najdugovječniji visoki predstavnik poslije Valentina Inzka. S visokim predstavnikom sam razgovarao prije možda 15 dana. Nije bio uopće u razmišljanju da će podnijeti ostavku – naveo je Čović.

Dodao je kako smatra da bi OHR u budućnosti trebalo transformisati i prilagoditi evropskom putu Bosne i Hercegovine.

– Naš prijedlog je da se OHR treba transformirati. Ja bih volio da novi visoki predstavnik bude čak izmješten u briselske prostore, jer ako naš put ide tim pravcem, zašto to ne uraditi? Da ima ograničen kapacitet u ovlastima i da bude zaštitni mehanizam za dejtonsku Bosnu i Hercegovinu. Sve ostalo moramo biti u stanju sami rješavati – poručuje Čović.

Državna imovina

Govoreći o pitanju državne imovine, naveo je da određene odluke visokog predstavnika blokiraju infrastrukturne projekte, među kojima je i izgradnja autoceste kod Mostara.

– Jedan od primjera je autocesta pored Mostara. Dok nekih stotinjak kvadratnih metara vojne imovine, proglašene neperspektivnom, ne bude riješeno, mi ne možemo graditi, ne smijemo potpisati ugovor – istakao je.

Kazao je i da se od početka protivio tome da visoki predstavnik donosi odluke iz te oblasti.

– Da će razmišljati, da to nije njegov posao — s čime se ja slažem. U startu sam rekao da se ne slažem da on uopće donosi takve odluke. Onda je zamolba bila: dajte pojašnjenje odluke – kazao je.

Na pitanje može li Šmit prije odlaska nametnuti novu odluku o državnoj imovini, Čović je rekao da to ne očekuje, iako tu mogućnost ne isključuje u potpunosti.

– Ne vjerujem da će uopće ući u bilo kakvu konturu donošenja novih odluka koji mogu izazvati neke posljedice. Pitanje je kakvu bi odluku on donio, ali o secesiji i cijepanju nema govora. Pitanja kao što je ovo moramo sami rješavati – poručuje Čović.

Govoreći o međunarodnim odnosima, istakao je da Evropska unija postepeno gubi utjecaj, ali da Bosna i Hercegovina mora ostati usmjerena ka euroatlantskim integracijama. Posebno je naglasio značaj podrške Sjedinjenih Američkih Država.

– Siguran sam da bez snage Američke administracije puno problema u BiH neće biti riješeno – tvrdi Čović.

Kada je riječ o projektu Južne plinske interkonekcije, rekao je da su strani partneri uključeni tek nakon što domaći politički akteri nisu uspjeli postići dogovor o modelu realizacije projekta.

– Nismo znali odraditi svoj posao. Ponudili smo varijantu da napravimo novu kompaniju u Mostaru. Zatim da napravimo zajedničku kompaniju s udjelima BH Gasa, Plinacra i Elektroprivrede Mostara s jednakim udjelima. Ništa od toga nije prošlo. Pojavio se američki partner koji je kazao: mi to želimo voditi. Ja sam svjesno podržao – rekao je Čović.

Odbacio je tvrdnje da projekat predstavlja rizik za Bosnu i Hercegovinu, navodeći da zemlja nema šta izgubiti ukoliko strani partner uloži značajna sredstva.

– Svaki partner koji dolazi iz tog prostora dobit će našu apsolutnu potporu. Po svaku cijenu. Kakav rizik preuzima BiH ako dođe partner i uloži milijardu i pol dolara? Ako ništa ne napravi, odlazi odavde – naveo je.

Blokade

Govoreći o saradnji sa SNSD, Čović je odbacio optužbe da HDZ i SNSD zajednički blokiraju evropski put Bosne i Hercegovine. Naveo je da saradnja traje već dvije decenije i da se temelji na međusobnom dogovoru, uprkos velikim političkim razlikama.

– Mi surađujemo s SNSD-om 20 godina. Partnerstvo se zasniva na povjerenju i dogovoru. Razlike između nas su ogromne. Mi želimo euroatlantske integracije, SNSD razmišlja o evropskom putu ali ne o NATO savezu – kazao je.

Dodao je i da intenzivno sarađuje sa političkim partnerima iz Federacije BiH, uključujući i premijera Federacije BiH Nermina Nikšića.

– Gospodin Nikšić i ja se sastanemo godišnje 30 puta. Gospodin Dodik i ja možda tri puta – tvrdi Čović.

Komentarišući optužbe o blokadama institucija, rekao je da su takve tvrdnje netačne i da se vlast može graditi samo kroz međusobni dogovor i poštivanje ustavnih procedura.

– To apsolutno nije tačno. Kad ne znate kako ćete upravljati državom, okrivite nekoga. Pokrenuli su proces razdruživanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti prije 4 godine kada su se HDZ, SNSD i Trojka dogovorili da naprave vlast. Nisu imali pravo na to. Postoje ustavni mehanizmi zaštite: ne možete smijeniti predstavnika bilo kojeg naroda u Vijeću ministara bez procedura u Domu naroda. Morate s njima sjesti i dogovarati vlast. Nije se pričalo o blokadi koju je prošle godine 8 mjeseci radio Klub Bošnjaka – kazao je.

Treći entitet

Na kraju se osvrnuo i na pitanje izmjena Izbornog zakona i izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, naglasivši da HDZ već godinama insistira na konceptu legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.

– Dobijete odgovor da nema smisla da se Hrvatima biraju predstavnici u domovima naroda, pogotovo ne u Predsjedništvo punih 16 godina. A kad krenemo tražiti rješenja, opet se zatvore. Neko još uvijek vjeruje da će neko izvana, a mislim dominantno na dio bošnjačke politike, uraditi posao i na neki način transformirati BiH. To se nikada neće desiti. BiH ne može biti klasična građanska država – kazao je Čović.

Govoreći o ideji trećeg entiteta, rekao je da se ta tema provlači kroz političke zahtjeve hrvatskih predstavnika već decenijama, te da, prema njegovom mišljenju, aktuelna politika dodatno produbljuje podjele.

– To je službeni zahtjev zadnjih 35 godina, a neki se s tim igraju. Svaki mirovni plan ’90-ih je uključivao sva tri konstitutivna naroda. Sada imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva. Ako je to ikome donijelo dobro, neka nastave dalje. Samo neodgovorna bošnjačka politika može natjerati nekoga da razmišlja isključivo na taj način. Bojim se da je današnja politika Bošnjaka neodgovorna – zaključio je.

Na kraju je poručio da želi funkcionalnu, efikasnu i modernu Bosnu i Hercegovinu, u kojoj će mladi ljudi ostajati i graditi svoju budućnost.