Gospino svetište u Olovu danas sija u punom svom svjetlu.

Značaj ovog nacionalnog spomenika BiH seže duboko u temelje Bosne i bosanske državnosti, kulture, duhovnosti… Naime, postojanje crkve u Gornjem Olovu je još 10. aprila 1454. godine zabilježio Dubrovački ljetopis.

Spominje se, o čemu svjedoči ploča na ulazu, pomirenje čuvenog Hercega Stjepana Kosače s Dubrovnikom i sa svojim zetom bosanskim kraljem, pa su njegove kćeri, čuvena Katarina Kosača, bosanska kraljica, kao i njezina sestra Marija, poslale darove Gospinoj crkvi u Olovo.

Ove podatke je u svojim tekstovima objedinio Faruk Vele, novinar i publicista.

Godinama je ovo svetište odnosno crkva obnavljana, a što naš narod kaže sve što se s dobrim nijetom počne, mora se i završit.

Inače, za ovu crkvu vezuju se brojne predaje.

U središtu svih kazivanja je Marija, Isusova majka koja povezuje naracije o nastanku svetišta, kultnim objektima, o povijesnim ili događajima, i njoj puk pripisuje čudesne intervencije vezane uz olovsko svetište. Povijest nije škrtarila dramatičnim događajima u ovom najstarijem marijanskom hodočasničkom mjestu u Bosni i Hercegovini.

Pogledajte video iz zraka.