Prvi spomen Visokog zabilježen je 1. septembra 1355. godine, u  povelji  tada  bana Tvrtka I Kotromanića pod nazivom “in castro nosto Visoka vocatum”.

U drugoj polovini 11. stoljeća se pominje bosanska biskupija i njeno sjedište civitas Bosna, a sjedište bosanske biskupije je bilo upravo u Visočkoj dolini i njegovim stolnim mjestima, gdje su starješine crkvene hijerarhije, kao i visoki dostojanstvenici bosanske crkve stolovali. Već krajem 12. stoljeća Kulin Ban podiže crkvu u Biskupićima, dok je u Moštrima (mjesto pored Visokog ) u polovini 14. Stoljeća bio jedno vrijeme kraljevski dvor, a sve javne poslove crkva bosanska je obaljvala baš u Moštrima.

Ako se uzme u obzir činjenica i da je u Milama (današnji Arnautovići) bilo mjesto održavanja sabora (rusaga), franjevački samostan, a između 1377. i 1461. godine i krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, nije teško zaključiti da je Visočka dolina sa starim gradom Visoki, Podvisokim, Milama i Moštrima bilo rano središte Bosanske banovine, a potom i kraljevstva.

Stari grad Visoki spada u red značajnijih tvrđava podignutih na tlu srednjovjekovne Bosne. Njegova specifičnost ogleda se u gradnji kule koja se izdizala na utvrđenju koje je u osnovi bilo okruglog tlocrta. Tvrđava je sazdana na obroncima planine Visočice, koja se nalazi u neposrednjoj blizini današnjeg grada Visoko. Visoki je podignut u 14. stoljeću, a vjerovatno ga je sagradio Stjepan II Kotromanić. Grad se nalazio u srednjovjekovnoj župi Visoko. Utvrđenje na Visočici pružalo se u pravcu sjever-jug, s oborom oblika nepravilne izdužene elipse. Mazalić za ovo utvrđenje navodi da je izuzetno malih dimenzija svega 60 m te dodaje da je i pored malih dimenzija grad izuzetno vješto izgrađen i dobro utvrđen.

Iako napušten odavno, dokazi i na kojima se temelji historija starog grada Visoki i ostalih mjesta u visočkoj dolini su pronađeni tokom 1950-tih, 1970-tih i 1980-tih godina sa arheološkim iskopavanjima i nalazima. Najstarija sačuvana literatura je ona od Đorđa Stratimirovića iz 1891. godine. Đoko Mazalić je 1953. godine dao detaljan opis ruševina koji je do danas nezamjenjljiv izvor kada se spominje stari grad Visoki. Osmanskim osvajanjem Bosne grad biva napušten prije 1503., a 1626. godine Đorđić spominje Visoki među napuštenim gradovima.

Međutim, geodetski snimci koje navodi Redžić daju preciznije podatke o površini koju zauzima tvrđava. Stvarna dužina grada iznosila je oko 80 m, a širina 18 m. Dvije kule koje su se nalazile na zapadnoj i istočnoj strani utvrđenja bile su polovinom svoje površine izbačene prema vanjskoj strani obora. Obje kule bile su kvadratne osnove. Međutim, razlikovale su se u veličini.

Dužina zidova istočne kule iznosila je 11 m, dok je dužina zidova zapadne kule nešto manja i iznosi 10 m. Debljina zidova obje kule bila je 2 m. Na južnoj strani utvrđenja nalazile su se kapije, vidljivi su ostaci dviju kapija, a Mazalić navodi mogućnost postojanja i treće. Kule su štitile kapije koje su se nalazile odmah ispred njih. S pravom se može reči da je ovaj dio grada bio najbolje utvrđen.

Kule su zidane od lomljenog kamena i maltera. Uz istočni zid obora primjećeni su ostaci još jedne arhitektonske cjeline koja je bila kvadratne osnove, dužina stranica iznosila je 7,5 m sa zidovima debljine 1 m. Na prvi pogled izgleda kao da su to ostaci kule. Međutim, krene li se prema sjeveru ili pak jugu, zapazit će se zid na osnovu kojeg se može zaključiti da se ne radi o kuli, već o izduženoj zgradi. Ista se nalazila naslonjena na istočni obor i mogla je biti palača u utvrđenom gradu.

Duž zidina grada bio je opkopan jarak, čija veličina iznosila 8 – 10 m. Mazalić navodi da opkop oko obora nije bio jednake veličine kao ni dubine. Arheološka iskopavanja na lokalitetu Stari grad Visoki obavljena su i 1976. godine. Ova iskopavanja obavljena su u saradnji Zemaljskog muzeja sa Zavičajnim muzejom u Visokom. Iskopavanja koja je vodio P. Anđelić zahvatala su područje građevine uz unutrašnju stranu zapadnog zida.

Primarna funkcija starog grada Visoki je bila ona odbrambena, ali također je bilo mjesto odakle su bosanski vladari pisali mnoge povelje i dokumente, a zadnja napisana je bila ona iz 1436. kada je knez Tvrtko Borovinić izdao isprave na Visokom.

Stari grad Visoki danas je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

U novembru 2006. godine Akademija nauka i i umjetnosti BiH je izdala poštanske marke sa motivom 11 fragmenata kamenih vrata koje su pronađenih pri zemljanim radovima oko područja starog grada.

(Ova priča je dio serijala #StarigradoviBiH, o važnim kulturno-historijskih centrima iz Bosne i Hercegovine. Serijal predstavlja politicki.ba uz podršku kompanije BH Telecom)

Politički.ba