Priredio: Faris Marukić

U razgovoru za Arab News kosovski premijer, a povodom Dana nezavisnosti ove zemlje, govorio je o odnosima sa Srbijom, muslimanskim zemljama, ali i reformama unitar zemlje. Intervju donosimo u cjelosti.

Prije četrnaest godina Republika Kosovo proglasila je svoju nezanvisnost i postala najnovija zemlja na svijetu. Uz podršku svog glavnog saveznika, SAD-a, i zaštničkom prisutnošću NATO-a pod mandatom UN-a, Kosovo ulazi u svoju 15. godinu nezavisnosti suočavajući se s nekoliko izazova – i s nekim jasnim i prisutnim opasnostima.

Uprkos podršci nekih od najvećih i najuticajnijih država svijeta, Kosovo još uvijek nije dio UN-a i priznaje ga manje od 100 od 193 države članice UN-a. Iako se nalazi u srcu Europe i uživa ogromnu potporu EU, još uvijek nije članica unije i Kosovari ne uživaju bezvizni režim putovanja po cijelom kontinentu.

Problemi sa Srbijom i EU

Glavni uzrok većine boli Kosova je duboko ukorijenjen povijesnom razdoru sa njegovim sjevernim susjedom Srbijom. Obje su zemlje bile dio bivše Jugoslavije i, nakon njezina raspada, izdržale su krvavo desetljeće borbi na Balkanu tokom 1990-ih.

Srbija odbija priznati Kosovo i izviniti se za zločine tokom rata na Kosovu 1998i 1999. godine, koji je završio tek nakon intervencije NATO-a. Trenutni zastoj i međusobno nepriznavanje sprječavaju obje zemlje da uđu u EU, čijih pet članica još uvijek službeno ne priznaje Kosovo.

Prethodni kosovski čelnici pokušali su se uključiti u dijalog sa Srbijom. Međutim, otkako je preuzeo dužnost u martu 2021. godine, premijer Albin Kurti je više puta signalizirao da razgovori s Beogradom nisu prioritet.

“Nismo htjeli zanemariti dijalog sa Srbijom, ali ne mogu ga imati kao prioritet broj jedan”, rekao je za Arab News tokom ekskluzivnog intervjua u svom uredu u Prištini. “Od samog početka ove vlade rekao sam da su radna mjesta, pravda i pandemija COVID-19 naša tri glavna prioriteta. Broj četiri mogao bi biti dijalog.

“Ovaj dijalog, kojem pristupamo na konstruktivan i kreativan način s različitim prijedlozima, je dijalog o statusu odnosa između Kosova i Srbije. Kosovo i Srbija se međusobno ne priznaju, pa je rješenje obostrano priznanje.”

Postoje i drugi elementi koji dodatno otežavaju mogućnost normalizacije odnosa između zemalja i njihovog međusobnog pristupanja EU.

Za početak, tu su mračne sjene prošlosti. Nekoliko mjeseci nakon što je izabran za premijera, Kurti je govorio o mogućnosti oživljavanja planova za tužbu protiv Srbije za genocid pred međunarodnim sudom, te je odbacio neke pozive Zapada da se manjinskom srpskom stanovništvu Kosova omogući da glasa na srpskom referendumu koji Priština smatra “protivustavnim”.

Drugo je pitanje što dužnosnici na Kosovu optužuju svoje srpske kolege da su mnogo više zainteresirani biti u orbiti Rusije, a ne Europe.

“Srbija ima bliske kulturne, historijske i vojne veze s Moskvom”, rekao je Kurti. Upitan kako bi bliski odnosi Beograda i Moskve mogli djelovati na njegovu zemlju ako izbije rat između Rusije i Ukrajine, Kurti je rekao da bi to moglo potaknuti Srbiju da postane “agresivnija”. No, iako je rekao da Priština “veoma pažljivo prati situaciju”, dodao je: “Ne bojimo se”.

Ipak, neki kritičari nedavnih američkih vanjskopolitičkih odluka smatraju da Kosovo ima niz razloga za zabrinutost, s obzirom na to da se posljednjih godina ni Washington ni NATO nisu pokazali kao dobri prijatelji mnogim svojim tradicionalnim saveznicima u trenucima potrebe.

Takozvane “crvene linije” bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame učinile su malo da odvrate Rusiju od preuzimanja kontrole nad Krimom 2014. godine. U novije vrijeme, kao dio zaokreta Bidenove administracije prema okončanju “ratova bez kraja”, svijet je gledao bolne scene s kabulske zračkne luke kada su mnogi Afganistanci očajnički pokušavali pobjeći iz zemlje nakon što je Washington efektivno vratio zemlju Talibanima, 20 godina nakon što su poveli rat kako bi doveli demokratiju u zemlju i okončali vladavinu te ekstremističke grupe.

Međutim, Kurti čvrsto vjeruje da je prisutnost NATO-a na Kosovu tu da ostane, ali da ako dođe do pritiska, Kosovari su sposobni obraniti se.

“Mislim da Kosovo ima velike ljude s velikom voljom i hrabrošću, s jedne strane, a s druge strane, mislim da su naše obrambene i sigurnosne snage i NATO, posebno SAD, tu da ostanu”, rekao je.

“I sigurni smo da ćemo pobijediti u svakoj vrsti buduće krize koja bi se mogla dogoditi, a koju ne želimo imati.”

Kurti je toliko uvjeren u predanost NATO-a njegovoj zemlji da vjeruje da će se Kosovo kao punopravna članica vjerojatno pridružiti alijansi mnogo prije nego što dobije status članstva u EU.

“Vjerujem da je to slučaj iz dva razloga”, rekao je. “Prvo, u EU imamo pet zemalja koji nas ne priznaju od njih 27, dok u NATO-u imamo četiri od 30. Dakle, jedan manje u NATO-u nego u EU.

“No osim toga, kriteriji i standardi koje morate ispuniti za ulazak u NATO nisu tako složeni kao za ulazak u EU. Dakle, realno je očekivati ​​da ćemo prvo ući u NATO, a onda u EU.”

Osim toga, NATO ne zahtijeva od svojih članica da budu države članice UN-a ili EU-a, pa bi pod uvjetom da Priština uvjeri Španiju, Grčku, Rumuniju i Slovačku da ga priznaju, premijerova vizija mogla postati stvarnost u sljedećih nekoliko godina , tvrde posmatrači.

Odnosi s muslimanskim svijetom

Članice EU koje ne priznaju Kosovo mogle bi tvrditi da su zauzele ovaj stav kako bi izbjegle poticanje separatističkih pokreta unutar svojih zemalja. Ono što je možda značajnije jest činjenica da, kako stvari stoje, tek nešto više od polovice članica Organizacije islamske kooperacije priznaje Kosovo, koje je većinski muslimanska zemlja. Od onih koji priznaju prednjače umjerene muslimanske Zaljevske zemlje zemlje, kao što su regionalne sile Saudijska Arabija i Ujednjeni Arapski Emirati.

Kako se Kurti osjeća zbog činjenice da toliko muslimanskih država ne priznaje njegovu zemlju, posebno veliku islamsku naciju kao što je Iran?

“Mislimo da je velika greška što neke od zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom ne priznaju Kosovo”, rekao je. “Mislim da ih je Srbija dezinformirala. A neki od njih to rade zato što imaju bliske veze s Ruskom Federacijom.

“Međutim, apelirao bih na sve zemlje svijeta da priznaju nezavisnost Kosova, radi dugoročnog mira, održive sigurnosti i priznavanja prava ljudi na slobodu i samoopredjeljenje.

“Na neki način, oni koji ne priznaju neovisnost Kosova, s namjerom ili bez nje, postaju žrtvom podrške Srbiji iz vremena kada je počinila  genocid na Kosovu.”

Posebno paradoksalan obrat u ovoj priči je nepriznavanje Kosova od strane palestinskih vlasti. Moglo bi se pomisliti da bi se među prvima solidarizirali s Kosovom službeni predstavnici naroda koji je sedam desetljeća protestirao i borio se protiv nezakonite okupacije od strane Izraela.

Ipak, Palestina ne priznaje Kosovo, a njen bivši čelnik Yasser Arafat kritiziran je zbog svojih bliskih veza s bivšim srpskim čelnikom Slobodanom Miloševićem na prijelazu stoljeća.

U međuvremenu, iako su se Izrael i Kosovo formalno međusobno priznali tek prije nešto više od godinu dana, politika Tel Aviva prema Kosovu dugo je bila neagresivna. Čak i prije formalnog priznanja, za koje je lobirala administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, Izrael je podržao kampanje Kosova za članstvo u Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci.

Uprkos tome, prošlogodišnja objava Kosova o njegovoj odluci da prizna Jerusalim kao glavni grad Izraela šokirala je mnoge muslimanske zemlje, s obzirom na osjetljivost ovog pitanja u muslimanskom svijetu.

Sve ovo postavlja pitanje kakav je trenutni stav Prištine o palestinskoj stvari i Palestini.

„Mislim da, kao što svi znamo koliko je palestinski narod propatio, oni ne trebaju zanemariti stradanje Albanaca na Kosovu, koji su preživjeli genocid u Srbiji“, rekao je Kurti.

On, međutim, negira da je odluka iz Trumpove ere o priznavanju Jerusalema kao glavnog grada Izraela na bilo koji način bila oblik odmazde protiv zvaničnog palestinskog stava o nepriznavanju Kosova.

“To nema nikakve veze s našim stavom prema palestinskom narodu i njihovoj stvari”, rekao je. “Želimo da imamo dobre odnose s Palestinom, palestinskim vlastima i Palestincima kao narodom.”

Prošle godine Kosovo se pridružilo nekoliko arapskih i muslimanskih država u označavanju libanske milicije Hezbollah koju podržava Iran terorističkom grupom. Na pitanje o pozadini te odluke, Kurti je rekao da “nije teško prepoznati teroriste i nasilne ekstremiste”.

On je dodao: „U skladu sa našim uverenjima i vrednostima, na kojima gradimo svoju zemlju i na kojima donosimo odluke i na kojima usmjeravamo buduće generacije, takvu odluku smo donijeli na Kosovu i dio smo globalne koalicije protiv nasilnog ekstremizma i terorista.

“Također smo osudili sve napade i aktivnosti Hezbollaha, a također i Daesha (tzv. Islamske države).”

Kurti je također rekao da je zaprepaštem nedavnim napadom Huta u Jemenu na aerodrom u Abu Dabiju i njihovim stalnim napadima na civilne ciljeve u Saudijskoj Arabiji, dodajući da se takvi akti nikada ne mogu tolerirati.

Da li to znači da se slaže da Huti treba da budu označeni kao teroristička grupa?

„Da, mislim da su svi ovi napadi na civile terorističke akcije“, rekao je on.

Kosovo, kao i Bosna, ima svojih problema sa domaćim teroristima-  jedan broj  građana napustio je zemlju kako bi se pridružio ISIL-u prije nekoliko godina. Kurti je rekao da u njegovoj zemlji nema mjesta za toleriranje ekstremističke ideologije.

„Bilo je par stotina ljudi sa Kosova koji su se, nažalost, uključili u ove ratove“, rekao je on. “Neki od njih se nikada nisu vratili, a za one koji su se vratili, formirali smo neke rehabilitacijske programe. Neki su i na izdržavanju kazne u zatvoru.

“Bilo je određene manipulacije određenim pojedincima. Mogu zamisliti da je to bilo zbog njihovog nedostatka obrazovanja, a možda i zbog nezaposlenosti i socijalne bijede – moramo imati određenu osjetljivost prema situaciji. Međutim, to nas nikada neće spriječiti da oštro osudimo nasilni ekstremizam.”

‘Kurtinomics’ i Saudi Vision 2030

Na početku našeg intervjua, Kurti je čestitao saudijskom rukovodstvu i narodu povodom novonajavljenog godišnjeg „Dana osnivanja“, koji će se u Kraljevini slaviti 22. februara svake godine. Tokom našeg razgovora, činilo se da je u toku sa najnovijim dešavanjima u Saudijskoj Arabiji.

„Mislim da bi građani Kosova, ali i ljudi na Balkanu i u Evropi, trebalo da znaju više o reformama i napretku u Saudijskoj Arabiji“, rekao je on. „Želimo da ojačamo saradnju sa Kraljevinom. To je veoma bogata zemlja, kako po svojoj kulturi i historiji, tako i po prirodnim resursima i ekonomskom razvoju.”

Reforme o kojima je Kurti govorio su one koje se odvijaju u okviru plana Vizija 2030. princa prestolonasljednika Mohammada bin Salmana. To uključuje diverzifikaciju privrede kako bi se smanjila njena zavisnost od nafte; otvaranje radnih mjesta za saudijske mlade, koji čine većinu stanovništva; uvođenje do tada nezamislivih društvenih sloboda i vjerskih reformi; i nemilosrdno suzbijanje korupcije.

U međuvremenu, Kurti i njegova stranka trijumfovali su na izborima na Kosovu prošle godine na osnovu kampanje „poslovi i pravde“ koja je bila fokusirana na stvaranje mogućnosti za mlade ljude i žene i obećanje da će se boriti protiv korupcije.

On vidi sličnosti u nedavnim dešavanjima u dvije zemlje i priliku za unapređenje saradnje. U tom cilju, on je pozvao Rijad da iskoristi prilike i uloži velika sredstva na Kosovu.

“Sa našom vladom se borimo protiv korupcije,” rekao je on. “Ne postoji tolerancija  za korupciju, a takođe razvijamo našu ekonomiju. Na primjer, prošle godine smo zabilježili za dvije trećine veći izvoz nego godinu ranije. Budžetski prihodi su povećani za jednu trećinu.

“Također je povećan poslovni promet, dok su direktne strane investicije porasle za više od 50 %. Ove brojke pokazuju da Kosovo napreduje — a najbolji način za veći napredak je ulaganje u već postojeći napredak.”

“Kada se ljudi nadaju, radije bi trošili nego štedjeli , ako ekonomija raste”, rekao je Kurti. „Jer kada očekujete kišne dane u budućnosti, radije štedite nego trošite. Onda kada ljudi vide da vlast nije korumpirana (elita), spremniji su da plaćaju poreze i druge doprinose. Zato su budžetski prihodi na Kosovu, poreski prihodi, povećani za trećinu bez promjene fiskalne politike.

“Posljednja stvar je da je poreska uprava počela da ima veću disciplinu nego prije. Borba protiv korupcije i kriminala pomaže ne samo zajedničkim vrijednostima ljudi već i zdravlju privrede. S druge strane, naša dijaspora, koja je ogromna i posebno koncentrisana u Evropi na njemačkom govornom području, poslala je još više doznaka kući nego prije.

“Osnovali smo i privredni sud i na ovaj način želimo da stvorimo dobro okruženje za poslovanje. Kosovo ima euro kao valutu i veoma mlado stanovništvo; prosječna starost je 30 godina, iako smo stari narod. Nalazimo se u srcu Balkana, blizu evropskih tržišta. U isto vreme, Kosovo je zemlja koja nikada ne zaboravlja svoje prijatelje i želi da ima dobre odnose sa svim miroljubivim narodima u svijetu.”

Što se tiče borbe protiv korupcije, Kurti je priznao da njegova vlada ima planinu koje tek treba da ostvare. „Korupcija na Kosovu je u prošlosti bila visoka i nije u potpunosti iskorenjena“, rekao je on. „Ali bio je prilično koncentrisan na vrhu, tako da nije bilo efekta curenja. Korupcija je bila koncentrisana na vrhu i sada smo je zaustavili, na vrhu, promjenom vlasti putem demokratskih izbora. Ovo je prva tačka.

“Druga stvar je da nije dovoljno ne biti korumpiran; takođe treba da budete nepotkupljivi. I mislim da je naša vlada kabinet ministara koji su dobro obrazovani, dobri profesionalci — ljudi koji ne žele da se bogate od politike.

“Svim našim prijateljima i aktivistima poručujemo: Ko želi da se jako obogati, okušajte sreću i vještine u privatnom sektoru. U javnoj službi državnih institucija treba da služite. Dakle, služenje je naš poziv, prema našim sposobnostima i znanju.”

Gledajući u budućnost i prilike koje su pred Kosovom, Kurti ističe potencijal sektora informacionih i komunikacionih tehnologija, prerade drveta i metala, poljoprivrede i obnovljive energije. Dodao je da se u svojoj ulozi premijera raduje aktivnom angažmanu u promociji ovih sektora.

Politički.ba