Predstavnici privrednih komora u Bosni i Hercegovini i institucija vlasti danas su na okruglom stolu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH) razgovarali o ključnim problemima u vezi graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine i zatražili hitne mjere kako bi se ubrzao protok roba i ljudi, smanjile gužve i spriječili veliki gubitci za bh. ekonomiju.

Predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić je, nakon okruglog stola o temi „Granični prijelazi u funkciji privrede BiH”, rekao da je vanjskotrgovinska razmjena u posljednjih 10 do 15 godina udvostručena, dok je broj graničnih prijelaza ostao gotovo isti.

-Imamo samo dva granična prijelaza sa svim inspekcijskim i sanitarnim službama, a više od 90 posto roba ide preko Gradiške, koja je žila kucavica bh. ekonomije – naglasio je Egrlić.

Prema njegovim riječima, privreda BiH godišnje trpi štetu od oko milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, koja u turističkoj sezoni znaju trajati i do četiri sata. Posebni problemi postoje u Brčko distriktu BiH, gdje most nije u funkciji za robni promet, kao i na prelazima prema Srbiji i Crnoj Gori.

Egrlić je pozvao na ubrzanje pregovora i donošenje novog sporazuma o graničnim prijelazima, otvaranje novih prijelaza sa kompletnim inspekcijskim službama, te usklađivanje radnog vremena postojećih prijelaza, posebno u sezoni izvoza voća i povrća.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je da je ključno povećati vanjskotrgovinski obim poslovanja bh. kompanija, naglašavajući značaj tržišta zapadnoevropskih zemalja.

Košarac je upozorio na probleme u funkcionisanju graničnih prijelaza, posebno na prijelazu Stara Gradiška, gdje hrvatska strana, kako je naveo, nije instalirala neophodne inspekcijske službe za implementaciju statusa graničnog prijelaza prve kategorije.

– Više od 90 posto roba koje podliježu fitosanitarnom i veterinarskom nadzoru ide upravo preko Gradiške, što izaziva zabrinutost – rekao je Košarac.

Dodao je da postoji jedinstven stav o potrebi otvaranja novih BIP-ova (graničnih prijelaza prve kategorije) i da će Mješovita komisija u narednim sedmicama raspravljati o tom pitanju prilikom formulacije međunarodnog ugovora između BiH i Hrvatske.

– Evropska unija treba da nas tretira kao partnere, a ne kao puke izvršioce ambicija bilo koje zemlje članice – naglasio je Košarac.

Naglasio je da ne zagovara recipročne mjere jer bi one umanjile vanjskotrgovinsku razmjenu, što nam, kako je rekao, nije u interesu.

Predsjednik Mješovite komisije za praćenje provođenja ugovora između BiH i Republike Hrvatske Zlatko Vranješ potvrdio je da su započeti razgovori o novom ugovoru o graničnim prijelazima između BiH i Hrvatske.

– Spremni smo na otvaranje pet do šest novih kontrolnih punktova, a neki prijelazi koji su do sada bili putnički, biće pretvoreni u međunarodne – dodao je Vranješ.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić naglasio je značaj graničnog prijelaza Gradiška, kroz koji godišnje prolazi 120.000 uvoznih pošiljki.

– Ukoliko prijelaz ne zadrži status prve kategorije, ekonomija će imati ozbiljne posljedice. Veliki broj investitora već je otvorio pogone između Banja Luke i Gradiške upravo zbog blizine autoputa i granice – dodao je Račić.