Dok prve zrake sunca obasjavaju obronke oko Konjević Polja, stara tekija Hamza-dede ponovo postaje središte duhovne gravitacije. I ove godine, ovaj historijski dragulj iz 16. stoljeća otvorio je svoja vrata vjernicima koji su pristigli iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, pretvarajući podrinjski pejzaž u mjesto susreta tradicije, vjere i zajedništva.

Program, otvoren učenjem kur’anskih ajeta, prerastao je u mevludsku svečanost koja nije samo sjećanje na život i djelo poslanika Muhammeda, a.s., već i snažan podsjetnik na potrebu za ljudskom blizinom u vremenu koje nas neumoljivo otuđuje.

Historija tekije Hamza-dede priča je o trajnosti. Od 2019. godine, kada je na inicijativu muftije tuzlanskog dr. Vahid-ef. Fazlovića ponovo oživljena, ona nije samo arhitektonsko svjedočanstvo prošlosti, već aktivno središte duhovne obnove Bošnjaka u Podrinju.

– Emanet koji smo preuzeli 2019. godine obavezuje nas na čuvanje kulture i duhovnosti ovog kraja – objašnjava šejh Edib Kravić, šejh nakšibendijske tekije “Šejh Ahmed Nurudin” u Tuzli.

Podsjetio je na redovne aktivnosti u samoj tekiji Hamza-dede.

– Naši mjesečni susreti, prve subote u mjesecu, postali su nit koja povezuje ljude sa korijenima i jedne s drugima – ističe šejh Kravić.

Dok se mevludski glasovi utapaju u prirodu koja okružuje tekiju, poruka skupa ostaje jasna: mir, međusobno poštovanje i činjenje dobra univerzalni su jezici kojima se ovdje govori. U svijetu koji se često čini fragmentiranim, tekija Hamza-dede ostaje čvrst oslonac – duhovni svjetionik koji neumorno šalje poruku da je zajedništvo jedini put ka suštinskom miru.