Apsolutno se nalazimo u specifičnoj situaciji i svojevrsnoj pravnoj zavrzlami, kazao je za “Avaz” direktor Centra za ljudska prava iz Banja Luke, Dejan Lučka. Komentirajući situaciju nakon pravosnažne presude i oduzimanja mandata bivšem predsjedniku RS Miloradu Dodiku, te ostavke premijera Radovana Viškovića, ovaj pravni stručnjak kaže da, prema Ustavu RS, kandidata za predsjednika Vlade predlaže predsjednik RS.

– Milorad Dodik, i pored svih peripetija i problematike oko presude, de iure to više nije, iako se de facto, odnosno u praksi, on i dalje ponaša kao predsjednik. Dakle, pravno gledano, potrebno je da se prvo izabere novi predsjednik Republike Srpske, koji bi nakon toga predložio kandidata za novog predsjednika Vlade (premijera) Republike Srpske. Do izbora nove Vlade, prema Ustavu i Zakonu o Vladi Republike Srpske, ministri, odnosno Vlada ostaje na dužnosti, kako bi se obezbijedio nesmetan rad institucija – pojašnjava Lučka za “Avaz”.

Ipak, on očekuje da NSRS uvrsti na dnevni red ostavku predsjednika Vlade, koji je treba i obrazložiti, ali o podnesenoj ostavci ne treba da se raspravlja i odlučuje, već se ona samo konstatira.

– Ono što je bitno da se napomene, iako se to vjerovatno neće desiti, je da predsjednik Vlade ima pravo i da povuče ostavku sve do konstatovanja ostavke, a detalji o ovome mogu da se vide u Zakonu o Vladi i Poslovniku Narodne skupštine. Kada je u pitanju predlaganje kandidata za novog predsjednika Vlade, moguće je više scenarija, a spomenuću neke od njih. Jedan od njih je da novog kandidata za predsjednika Vlade predloži doskorašnji predsjednik Republike Srpske, što bi sa pravne tačke gledišta bilo upitno, kako on de iure više nije na toj funkciji, i vjerujem da bi u tom slučaju trenutna kriza bila samo produbljena. Druga mogućnost je da se izabere lice koje će obavljati neodložne poslove iz nadležnosti predsjednika Republike Srpske, kao što je bilo u slučaju smrti Milana Jelića, kada je tu funkciju vršio Igor Radojičić, iako je tada to bila odluka o kojoj nije bilo jedinstvenog stava u pravničkoj javnosti. U tom slučaju bi taj svojevrsni v.d. predsjednika predložio kandidata za predsjednika Vlade, što nije predviđeno Ustavom Republike Srpske, a ne bi bilo ni legitimno, kako takav svojevrsni v.d. predsjednika Republike Srpske ne bi imao puni demokratski legitimitet dobijen glasovima na izborima – kaže Lučka.

Pravno najkorektnijom opcijom smatra izbor novog predsjednika RS na prijevremenim izborima, koji bi potom predložio kandidata za predsjednika Vlade RS.

– Ono što je veliko pitanje kod ove opcije je kada će biti održani izbori za novog predsjednika Republike Srpske – da li u narednim mjesecima ili tek naredne godine kada bi trebalo da budu održani opšti izbori u Bosni i Hercegovini, na kojima treba da se bira, između ostalih, i predsjednik Republike Srpske. Kada je u pitanju sam izbor predsjednika i članova Vlade, oni se biraju u Narodnoj skupštini, javnim glasanjem. Prvo se bira predsjednik Vlade, a nakon toga i članovi Vlade s liste koju je predsjednik Vlade predložio. Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasala većina od ukupnog broja narodnih poslanika – dodaje Dejan Lučka.