Bosna i Hercegovina trenutno nema ozbiljnu vanjsku prijetnju svom teritorijalnom integritetu i suverenitetu, ali istovremeno ima ozbiljne slabosti unutar vlastitog sigurnosnog sistema. Nedostatak kadra, urušavanje kapaciteta institucija, političko upravljanje sigurnosnim sektorom i nespremnost za odgovor na prirodne katastrofe samo su dio problema na koje upozorava Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije.

– Ono što je najvažnije u ovom nepredvidivom preslagivanju međunarodnog poretka i odnosa velikih sila jeste da ne postoji ozbiljna prijetnja teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine – kaže Hadžović u razgovoru za „Dnevni avaz“.

Susjedne države

Ipak, modernizacija vojnih kapaciteta susjednih država, prije svega Hrvatske i Srbije, prema njegovim riječima, otvara sigurnosnu dilemu.

– Modernizacija i strateško opremanje vojnih arsenala naših susjeda zasigurno stvara sigurnosnu dilemu o svrsi ulaganja u vojne kapacitete, odnosno da li su ova ulaganja isključivo za odbrambene potrebe ili pak mogu prerasti u ofanzivne projekcije – ističe Hadžović.

Istovremeno, upozorava da je najveći problem BiH upravo u slabosti vlastitih institucija.

– Sigurnosni izazovi u najvećoj mjeri opterećeni su nedovoljnim kapacitetima i funkcionalnošću institucija na državnom nivou, a posebno onih u sektoru sigurnosti. Neadekvatno političko upravljanje institucijama dovelo je do urušavanja funkcionalnosti i kapaciteta pojedinih institucija – kaže on.

Kao primjer navodi Graničnu policiju BiH, ali i druge policijske agencije koje se suočavaju s nedostatkom kadra.

– Agencije poput Granične policije BiH hronično pate od nedostatka kadra za kvalitetno provođenje povjerenih poslova i zadataka. To u značajnoj mjeri ograničava njihove kapacitete za pravovremeno ispunjavanje obaveza – upozorava Hadžović.

Najveći rizik

Posebno problematičnim smatra situacije u kojima državne institucije ne mogu djelovati na cijeloj teritoriji BiH.

– Kada vidimo da SIPA nije bila u mogućnosti provoditi svoje aktivnosti na cjelokupnoj teritoriji Bosne i Hercegovine, to predstavlja urušavanje integriteta te agencije i stvara dojam kod građana da se ne mogu osloniti na vladavinu prava na cjelokupnoj teritoriji države – ističe.

Kada je riječ o NATO-u, smatra da punopravno članstvo BiH trenutno nije realno.

– Nismo stvorili ni minimum kvalitetnih pretpostavki za jedan takav čin. Izostali su konkretni i opipljivi koraci koji bi približili BiH članstvu – navodi.

Kao jednu od ključnih prepreka ističe odbrambena izdvajanja.

– Nedovoljna izdvajanja od 0,7 posto BDP-a i nemogućnost modernizacije i opremanja Oružanih snaga BiH predstavljaju najveću prepreku daljem progresu ka integraciji u NATO – kaže Hadžović.

Uz klasične sigurnosne rizike, BiH će se, upozorava, morati pripremati i za posljedice klimatskih promjena, energetske i ekonomske nestabilnosti, poremećaje lanaca snabdijevanja i izazove koje donosi umjetna inteligencija. Ipak, najveći rizik vidi unutar države.

– Najveći sigurnosni izazovi u BiH mogli bi se odnositi na unutrašnja politička i sigurnosna pitanja. Jačanje institucija, relaksacija političkih tenzija i fokus na EU i NATO integracije predstavljali bi najefikasniji način za prosperitet države i njenih građana – zaključuje Hadžović.

Požari i poplave

Slabosti sistema vidljive su i tokom požara i poplava.

– Nedovoljna koordinacija, loša krizna komunikacija prema građanima i javnosti, nedostatni kapaciteti za gašenje požara ili upravljanje krizom nakon poplava zasigurno ne ostavljaju ravnodušnim građane koji s pravom očekuju od vlasti pravovremene i kvalitetne poteze – kaže Hadžović.