Od ideje do realizacije, put je dug. Najbolje to pokazuje izborni rezultat Koalicije za državu u Republici Srpskoj. Ko je zakazao? Jesu li probosanske stranke odustale od Narodne skupštine RS-a? Gosti emisije Plenum bili su: Ramiz Salkić i Nerin Dizdar.

Dizdar: Nužno je jedinstvo, nije kasno za sistemsku podršku povratnicima i dijaspori

Ministar raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH Nerin Dizdar govorio je o rezultatima izbora, nastupu probosanskih stranaka, odnosu prema dijaspori i potrebi sistemske podrške građanima Bosne i Hercegovine koji žive u entitetu Republika Srpska.

Komentirajući činjenicu da su probosanske stranke na izborima nastupile kroz više lista, Dizdar je kazao da je bilo moguće postići drugačiji izborni rezultat da je nastup bio jedinstven. Naveo je da su SDA i SDP postigli dogovor i zajedno nastupili s manjim partnerima, dok su Stranka za BiH i Narod i Pravda odlučili izaći samostalno.

„Ne mislim da je iko išao s nekom namjerom da iznevjeri, ali da je nedostajalo određene svijesti, da je nedostajalo određenog shvatanja ozbiljnosti situacije, to mislim da je više nego jasno“, rekao je Dizdar.

Prema njegovim riječima, izborna matematika pokazuje da bi probosanski blok imao još jednog zastupnika u državnom parlamentu da su svi politički subjekti nastupili zajedno. Kao jedan od razloga slabijeg izbornog rezultata naveo je i dugogodišnji pad izlaznosti, uključujući među građanima Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu.

Dizdar je govorio i o mjerama koje njegovo ministarstvo provodi u saradnji s dijasporom, uključujući kulturnu i društvenu saradnju, ali i podršku investicijama u Bosnu i Hercegovinu. Istakao je da je potrebno raditi na stvaranju pozitivnije klime i šire sistemske podrške.

Kao primjer potencijala dijaspore naveo je St. Louis, gdje, prema njegovim riječima, živi između 50.000 i 70.000 osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Smatra da bi veća izlaznost građana iz dijaspore značajno utjecala na zastupljenost u institucijama vlasti.

„Samo kad bi oni glasali, samo iz jednog St. Louisa, većina ih dolazi iz područja Entiteta Republika Srpska, imali bismo znatno veću zastupljenost, gotovo neizbježno učešće u strukturama vlasti“, kazao je Dizdar.

Govoreći o razlozima slabije izlaznosti, Dizdar je naveo i procedure registracije za glasanje iz inostranstva. Smatra da bi Centralna izborna komisija BiH trebala mijenjati postojeće procedure, posebno praksu prema kojoj se građani u inostranstvu za svaki izborni ciklus ponovo registruju.

„Mislim da centralna izborna komisija konačno mora promijeniti svoje procedure, jer se našim građanima u inostranstvu, ja lično to smatram diskriminacijom, traži da se prilikom svakog izbornog ciklusa moraju ponovo registrovati za izbore“, rekao je Dizdar.

Osvrnuo se i na pitanje vlastite odgovornosti, s obzirom na to da je Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica resor koji vodi. Kazao je da je kao ministar učinio ono što je smatrao mogućim, te da je unutar SDP-a učestvovao u pregovorima o zajedničkom nastupu.

„Kao ministar sam radio najbolje što sam mogao i smatram da sam uložio maksimalne napore da se učini sve što je moglo“, rekao je Dizdar.

Istakao je da pitanje političke zastupljenosti građana u Republici Srpskoj i dijaspore ne može biti odgovornost samo jednog ministarstva, već zahtijeva širi politički konsenzus.

„Nije to stvar jednog ministarstva, nego stvar države BiH. Moramo shvatiti da je to interes“, kazao je Dizdar.

Govoreći o mogućnosti da se građani iz dijaspore politički organizuju, Dizdar je kazao da bi podržao i takvu inicijativu.

„Neka ti ljudi naprave listu dijaspora, ako treba. Neka glasaju za svoju listu ljudi, dakle, iz dijaspore, mi ćemo im pomoći da naprave tu listu. Nek glasaju, nek biraju predstavnike, sutra u Skupštine opština, kad budemo imali lokalne izbore, samo da se popravi to stanje, jer je to nužno za ovu državu“, rekao je.

Dizdar je ocijenio da pad političke zastupljenosti traje godinama i da do sada nije postojao dovoljno kvalitetan i sistemski odgovor. Istakao je i da ne smatra da je kasno za promjene, te da Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica i dalje ima važnu ulogu.

Prema njegovim riječima, potrebno je uspostaviti širu mrežu podrške građanima koji žive u Republici Srpskoj, uključujući ekonomsku i sigurnosnu podršku. Kao primjer naveo je ljude koji se vraćaju i pokreću poslovanje u svojim sredinama.

„Imate ljude koji tamo osnivaju firme, evo, imali smo u zadnjih četiri godine preko dvadeset naših ljudi koji su napravili firme tamo, koji su se vratili, koji žive, koji žele da investiraju u svoje matične sredine iz Švedske, iz Njemačke, ali je bitno da ljudi osjete podršku sistema kad već tamo imate sistem koji negira, osporava prava, koji ih tretira kao problem, a ne kao svoje sugrađane“, zaključio je Dizdar.

federalna.ba