Kriza u Ukrajini ostavlja traga na Bosnu i Hercegovinu, a političke snage u zemlji se svrstavaju po liniji zaraćenih strana, piše njemački Die Tageszeitung (TAZ).

Kako je istaknuto u tekstu, za člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji “radi na stvaranju posebne države”, neupitna je podrška ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

U tekstu se navodi da je nakon što je NATO prije nekoliko dana inicirao proširenje svog prisustva na području istočne alijanse i uslijed namjera da pošalje po 2.000 vojnika u Rumuniju i Bugarsku, još više zaoštren ton i u Bosni i Hercegovini. Istaknuto je i da NATO nerado šalje dodatne trupe u BiH, ali ta opcija ostaje otvorena.

Trn u oku

Ovaj njemački listi navodi da je Ambasada Rusije u Sarajevu često napadala institucije međunarodne zajednice u zemlji, ali da je u njenom saopćenju u utorak neobično oštrim tonom kritikovala stav Vijeća za provedbu mira koje je osudilo odluku NSRS da usvoji Nacrt zakona kojim bi bilo formirano posebno Visoko sudsko i tužilačko vijeće u ovom bh. entitetu.

“Ono što Dodiku smeta su međunarodne sudije u Ustavnom sudu BiH. Ova institucija je trn u oku srpskom nacionalističkom lideru Miloradu Dodiku, jer želi da svoju ‘poddržavu’ pretvori u posebnu državu. Pored sopstvene vojske, ovo uključuje i prenos daljnih suverenih prava. Na primjer, želio bi da preuzme kontrolu nad šumskim posjedima za koje je Ustavni sud presudio da pripadaju državi u cjelini. Za to bi mu mogao biti koristan poseban sud koji zavisi od njega”, navodi se u tekstu TAZ-a.

Prema pisanju ovog lista, ovdje se radi o mnogo novca. Dalje se ističe da je Dodik međunarodnim bankama obećao dijelove državne imovine Bosne i Hercegovine kao zalog za kredite, te da on strahuje i da će zbog svojih koruptivnih afera morati odgovarati pred državnim sudom nakon što mu istekne mandat u tročlanom Predsjedništvu države. Kako piše njemački list, sve njegove stavove podržava Rusija, dok zapadne diplomate smatraju da krše Dejtonski mirovni sporazum.

“Visoki predstavnik međunarodne zajednice je također na nišanu Moskve. Bivšeg njemačkog ministra poljoprivrede Kristijana Šmita (Christian Schmidt), koji je na toj funkciji od 2021. godine, srpska i ruska strana ne priznaju”, piše TAZ.

Čovićeva podrška

U tekstu se navodi da je Moskva čak spriječila Šmita da svoj izvještaj podnese Vijeću sigurnosti UN-a u novembru i da su Dodik i Moskva prekinuli svaki kontakt sa njim.

“S obzirom na ukrajinsku krizu, političke snage se svrstavaju po liniji zaraćenih strana. Za srpskog autokratu Dodika, podrška ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu je nešto što se podrazumijeva. Srce bošnjačke i nenacionalističke većine, s druge strane, kuca za Ukrajinu. Mnogi građani Sarajeva prisjećaju se opsade glavnog grada prije 30 godina i upoređuju nevoljkost Zapada da pošalje oružje Ukrajini sa tadašnjim embargom UN-a za BiH”, piše TAZ.

Kako se dodaje, hrvatski nacionalisti u zemlji, predvođeni Draganom Čovićem, otvoreno pokazuju simpatije prema Putinu.

“Činjenica da se Čović 1. februara pojavio u NSRS i pozdravio Dodikovu politiku podrivanja institucija BiH je dobro prihvaćena u hrvatskoj desnici. Ali to nije slučaj i u cijeloj Hrvatskoj”, piše TAZ.

Navedeno je da su listovi poput “Slobodne Dalmacije” i “Jutarnjeg lista” podsjetili da je Dodik uvijek sprečavao Hrvate koji su protjerani tokom rata u BiH da se vrate u svoju domovinu.

Politički.ba