U iščekivanju imenovanja Vlade Federacije BiH potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović, kako je istakao u intervjuu za Fenu, radi na otklanjanju svih administrativnih i tehničkih barijera da bi mogao svoj posao obavljati u punom kapacitetu.

“Od preuzimanja mandata sa svojim timom radim na izradi strateškog plana kojim ćemo se voditi u naredne četiri godine. U kratkom roku, svojim radom želim doprinijeti što skorijem formiranju izvršne vlasti u Federaciji BiH i time doprinijeti političkoj stabilnosti BiH kao temelju svih budućih reformskih procesa”, kaže Dunović.

Uvjeren je da svaki javni zvaničnik mora imati kratkoročne i dugoročne ciljeve, uz puno uvažavanje ustavno propisanih i neformalnih, tj. simboličkih nadležnosti.

Politička stabilnost će biti i strateški cilj njegovog budućeg rada, a „sve radi izbjegavanja scenarija koji smo proživjeli od 2010. godine”.

Iako mu na raspolaganju ne stoje direktne nadležnosti, naglašava da će se zalagati za što skoriji prijem BiH u Evropsku uniju i za promoviranje socio-ekonomskih reformi na tom putu.

U kontekstu raspodjele ministarskih pozicija u Vladi FBiH Dunović je istakao važnost da se poštuje mandat svakog tijela i da se pod hitno treba napustiti praksa kojom se promoviše da je „svako ekspert za svako pitanje”.

“Imam svoj privatni stav, ali mislim da je kontraproduktivno da ga iznosim u javnost. Politička stabilnost je osnov na kojem moramo graditi oporavak naše države, te i ovo pitanje moramo podrediti cilju političke stabilnosti. Apelujem da ovaj proces okončamo čim prije”, kazao je Dunović.

Također, potpredsjednik Federacije BiH trenutno istražuje mogućnosti kako da doprinese ostvarenju ciljeva, među kojima je povratak građana.

“Nemam želju da se skrivam iza skromnih Ustavom propisanih nadležnosti koje karakterišu ovu poziciju. S tim u vezi želim služiti primjerom i zalagati se za povratak svih građana, jer multietničnost smatram najvećom vrijednošću svih naroda i građana BiH”, navodi.

U skladu s Ustavom FBiH predsjednik Federacije obavezan je štititi interese svih konstitutivnih naroda i ostalih te interese svih građana FBiH, što Dunović namjerava raditi promoviranjem jednakosti i sprječavanjem diskriminacije.

“U smislu meni raspoloživih ustavnih nadležnosti želim pomoći održivom povratku svih stanovnika na svoja ognjišta, te njihovu integraciju u društvo kroz obrazovni sistem i zapošljavanje”, rekao je Dunović.

Ono što smatra da se treba uraditi kako bi se povećao broj budućih političara srpske nacionalnosti u Federaciji BiH, odnosno pokazao njihov veći interes za učešće u vlasti jeste „osigurati ravnopravnu zastupljenost ove populacije u javnom životu kroz sve raspoložive instrumente”.

“U protekloj posjeti Sabornoj crkvi u Mostaru primijetio sam da broj povratnika i nije toliko mali koliko bi medijsko izvještavanje dalo naslutiti. Toj populaciji često treba samo ohrabrenje da se uključi u javni život FBiH”, mišljenja je Dunović.

Propise koji regulišu rad Vlade FBiH ocijenio je govoreći da „imaju svojih manjkavosti”, ali da se to „ne smije koristiti kao izgovor za nerad”, dodajući da se u okvirima trenutnih propisa može i mora raditi za dobrobit države.

Odgovarajući na pitanje koje nove zakonske propise treba donijeti, a koje postojeće treba dorađivati i izmijeniti u vezi s reformom javne uprave zbog usklađivanja sa zahtjevima Evropske unije ističe „kakve god poteze buduće vlasti budu pravile, moraju se kretati u smjeru racionalizacije javne uprave”.

“Istina je da BiH ima vrlo kompleksan administrativni aparat – opštine, kantoni, entiteti, državni nivo, te je donekle i očekivano kako ova reforma ne može ići dinamikom kao što je to bio slučaj s reformama javnih uprava u drugim zemljama u tranziciji, ali je ipak očigledno da ni ovaj proces približavanja BiH ka EU ne ide brzo koliko bismo to željeli”, kaže Dunović, dodajući da je u trenutnom sistemu, državni i politički aparat glavna kočnica reformskih procesa.

Krajem 2004. odlukom Vijeća ministara BiH osnovan je Ured koordinatora za reformu javne uprave (PARCO). Osim ovog ureda, podsjeća, glavne odgovorene ustanove za provedbu reforme javne uprave su: Agencija za državnu službu BiH, Agencija za državnu upravu RS-a, Agencija za državnu službu FBiH, Pododjel za ljudske resurse Vlade Brčko Distrikta.

Navodeći da reforma javne uprave u svjetlu EU integracija zahvata mnoga polja, smatra da je prioritetno riješiti pitanje mehanizma koordinacije.

“Javna uprava mora pratiti zahtjeve koje dolaze s ovim integracijskim procesom. Trenutno imamo velike probleme u sektoru poljoprivrede zbog činjenice da javna uprava ne može da odgovori na izazove kako bi bh. proizvođači mogli izvoziti na tržišta EU”, rekao je Dunović.

Iz tog razloga, tvrdi da javna uprava mora postati efektivna, efikasna i troškovno rentabilna da bismo krenuli naprijed.

Pri tome naglašava da reforma javne uprave treba rezultirati da imamo transparentan uvid u trošenje javnih sredstava, da u što je moguće većoj mjeri eliminiše nepotizam prilikom zapošljavanja u javnu službu, onemogući kriminal u procesu javnih nabavki, ubrza sve procese i zahtjeve koje fizičke ili pravne osobe imaju prema bilo kojem dijelu javne uprave itd.

Govoreći vidi li potrebu da se u Vladi FBiH mijenjaju određene pozicije ili ministarstva naveo je da ima prioritetnijih zadataka od ovog ukoliko se ovim pitanjem osvrće na ustavne reforme u FBiH ili BiH.

“Protekle četiri godine su bile iznimno teške. Uvjerenja sam da je socio-ekonomsko pitanje prioritetno, i da na ovom pitanju možemo postići opći konsenzus. Ukoliko ostvarimo napredak na ovom polju onda trebamo graditi takav sistem koji će biti racionalan i efikasan”, smatra on.

Potcrtao je činjenicu kako je „aktuelni ustav FBiH zaista dosta kompleksan u obliku da se usporava veliki broj odluka, zakona, propisa itd., te da postoji veliki broj mogućnosti da se nešto blokira”.

“Svjedoci smo kako se u prošlom sazivu parlamenata institucija „zaštite vitalnog nacionalnog interesa” koristila kao mehanizam kojim se često usporavalo donošenje bilo kakve odluke koja ne odgovara nekoj od političkih stranaka koja ima zastupnike u Domu naroda. Siguran sam da tu ima prostora za napredak da bi se cjelokupan sistem učinio efikasnijim, a da u isto vrijeme apsolutno očuvamo ravnopravnost i konstituivnost naroda”, rekao je Dunović.

Kada su u pitanju nadležnosti 16 federalnih ministarstava, mišljenja je da „postoji nekoliko načina razmišljanja i smjerova da se njihov rad unaprijedi”.

“Ako recimo stvar posmatramo iz ugla reforme javne uprave i uzmemo u obzir poznatu činjenicu o preglomaznosti našeg državnog aparata, lako ćemo uvidjeti kako se određene nadležnosti federalnih ministarstava preklapaju s nadležnostima istih ministarstava na nivou kantona. U tom smislu njihova racionalizacija bila bi logična stvar”, istakao je.

Komentirajući inicijativu za izmjene i dopune Kaznenog zakona Federacije BiH i države BiH, kojima bi se pooštrile kazne za napade na sudije, tužioce i advokate izrazio je potrebu da se „mora učiniti sve kako bi smo dozvolili sudskim i tužilačkim organima da obavljaju svoj posao u punom kapacitetu”.

U skorije vrijeme, podsjeća, desilo se nekoliko fizičkih napada na advokate u FBiH, kada je, nažalost, jedan od njih je završio smrću advokatice Jasmine Korčić iz Bihaća.

“Uvijek sam smatrao da su ti ljudi istinski heroji ove zemlje, jer često njihov posao zanemarujemo i potcjenjujemo važnost njihovog profesionalnog poziva. Bilo koji zakon, inicijativa za izmjenu postojećeg zakona itd., bilo koja aktivnost koja će pomoći da se poveća sigurnost građana ove zemlje, je ne samo posao, već dužnost i obaveza bilo koga ko je vršilac zakonodavne ili izvršne vlasti u BiH, pa tako i mene”, zaključio je u intervjuu za Fenu potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović.

bhreporter/FENA