Broj građana Bosne i Hercegovine registrovanih za glasanje iz inostranstva na Općim izborima 2026. godine manji je za više od 20.000 u odnosu na izbore 2022. godine, a potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković smatra da je riječ o ozbiljnom upozorenju za institucije države.

Podsjetimo, za ovogodišnje izbore registrovano je oko 48.000 birača iz dijaspore, dok ih je na Općim izborima 2022. bilo oko 69.000.

Duraković u izjavi za “Avaz” ističe da je prerano donositi zaključke o tome kako će se manji broj prijavljenih odraziti na izborni rezultat, posebno kada je riječ o povratničkim sredinama u Republici Srpskoj, jer još nije poznata detaljna struktura registrovanih birača.

– Ne znamo koliko je prijavljenih iz Republike Srpske, koliko iz Federacije BiH i kako će se to odraziti na izborni rezultat. Ono što je sigurno jeste da je pad od oko 20.000 birača u odnosu na 2022. godinu poražavajući. Bosna i Hercegovina ima oko 1,8 miliona ljudi u dijaspori svih nacionalnosti, a kada govorimo o svega 48.000 registrovanih birača, to je zaista poražavajući podatak – rekao je Duraković.

Kritike na račun CIK-a

Posebno je kritikovao rad Centralne izborne komisije BiH, tvrdeći da su procedure registracije bile nepotrebno komplikovane i da su brojni građani odbijani iako su dostavili traženu dokumentaciju.

– Dobio sam katastrofalne informacije od ljudi koji su poslali svu traženu dokumentaciju, ali su ipak odbijeni iz meni nepoznatih razloga – potcrtao je Duraković

Kako navodi, imao je više primjera u kojima su građani nakon odbijanja registracije tek poslije telefonskog razgovora sa službenicima CIK-a dobili odobrenje za registraciju.

– Neko treba objasniti kako je moguće da ista dokumentacija u jednom trenutku bude odbijena, a nakon jednog poziva prihvaćena. Takve stvari stvaraju sumnju u procedure i dodatno obeshrabruju ljude da učestvuju u izbornom procesu – kazao je.

Duraković tvrdi da su pojedini birači odbijani zbog navodnog neslaganja potpisa, iako su nakon ponovnog slanja identičnog obrasca njihove prijave bile prihvaćene.

– CIK je plaćen da bude servis građanima, uključujući i građane Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu – istakao je.

Ljudi žele glasati, ali ih procedure odbijaju

Prema njegovim riječima, najveći problem nije nezainteresovanost dijaspore, već komplikovan proces registracije i nedovoljno informisanje građana.

– Ljudi žele da glasaju. Gotovo niko mi nije rekao da ne želi učestvovati u političkom životu Bosne i Hercegovine. Govore da nisu uspjeli završiti registraciju, da nisu znali kako ili da nisu bili dovoljno informisani. Ne može se govoriti da dijaspora nije zainteresovana za glasanje. To nije istina. Ljudi žele glasati, ali su ih procedure obeshrabrile – istakao je.

Dodaje da mnogi građani tokom boravka u BiH nisu ni znali da je rok za registraciju istekao 21. jula.

“Odgovornost snose država i institucije”

Duraković smatra da odgovornost ne može biti prebačena isključivo na dijasporu.

– Ovo je poraz i države i svih koji su imali pravo registracije. Tek kada država pojednostavi procedure i omogući lakšu registraciju, možemo govoriti o tome da li postoji ili ne postoji interes dijaspore. Nakon izbora CIK mora sjesti i ozbiljno preispitati procedure koje su građanima otežale registraciju za glasanje putem pošte. Prvenstveno za ovo odgovornost snosi država Bosna i Hercegovina i oni koji donose zakone, ali CIK mora učiniti sve da građanima olakša ostvarivanje biračkog prava -– rekao je.

Podsjetio je da Bosna i Hercegovina ima jednu od najbrojnijih dijaspora u Evropi, ali da uprkos tome broj registrovanih birača ostaje nizak.

– Pokazali smo ogromnu ljubav prema Bosni i Hercegovini kada je igrala reprezentacija, ali kada je riječ o političkom procesu, rezultat je poražavajući. Država mora hitno preispitati izborni zakon i pojednostaviti procedure kako bi dijaspora mogla ostvariti svoje biračko pravo bez administrativnih prepreka – poručio je Duraković.