Instalirani kapacitet proizvodnih objekata u Bosni i Hercegovini iznosi oko 5.500 MW, od čega termoelektrane i hidroelektrane učestvuju sa po približno 2.000 MW, dok preostalih 1.500 MW otpada na vjetrolektrane, solarne i male elektrane, piše u autorskom tekstu Edhem Bičakčić, ekspert za energetiku i počasni predsjednik BH Komiteta Cigre.

– Ukupna godišnja proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini iznosi oko 14,4 TWh, dok se potrošnja kreće oko 12,4 TWh. U periodu od 2018. do 2023. godine Bosna i Hercegovina je bila značajan neto izvoznik električne energije, sa prosječnim godišnjim neto izvozom od oko 4 TWh, što je predstavljalo približno 25% ukupne proizvodnje električne energije.

Međutim, tokom 2024. i 2025. godine zabilježen je pad izvoza usljed slabe pogonske spremnosti nekih termoelktrana, nedostatka uglja i nepovoljnih hidroloških uslova. Uprkos tome, neto izvoz ostao je pozitivan i procjenjuje se na oko 2 TWh godišnje, prije svega zahvaljujući nezavisnim proizvođačima električne energije, koji godišnje proizvode oko 3,9 TWh, odnosno približno 27% ukupne proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini.

Distributivna mreža

Ukupni instalirani kapaciteti varijabilnih obnovljivih izvora energije, prvenstveno vjetra i sunca, dostigli su oko 1.200 MW. Od toga je više od 900 MW solarnih elektrana priključeno na prenosnu i distributivnu mrežu. Godišnja proizvodnja električne energije iz ovih izvora premašila je 1.800 GWh, što predstavlja oko 12% ukupne godišnje proizvodnje električne energije, odnosno približno 40% proizvodnje hidroelektrana ili oko 23% proizvodnje termoelektrana. Više od dvije trećine ukupne godišnje proizvodnje iz vjetra i sunca ostvaruje se u solarnim elektranama.

Brza integracija obnovljivih izvora energije stvara nove operativne i planske izazove za operatore prenosnog i distributivnog sistema. Očekuje se da će u naredne tri godine na mrežu biti priključeno dodatnih 1.500 MW fotonaponskih i vjetroelektrana, sa procijenjenom godišnjom proizvodnjom od oko 2,5 TWh, što bi predstavljalo približno 17% ukupne sadašnje godišnje proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini. Time će dodatno porasti zahtjevi za integraciju obnovljivih izvora, operativno planiranje i balansiranje elektroenergetskog sistema.

Kako bi podmirile potrebe svojih potrošača, elektroprivrede u Bosni i Hercegovini trenutno imaju deficit od oko 1,5 TWh električne energije, koju moraju nabavljati na tržištu. Elektroprivreda u Sarajevu bilježi deficit od približno 1 TWh, prvenstveno zbog nedostatka uglja. Elektroprivreda u Mostaru ima približno uravnoteženu proizvodnju i potrošnju, dok Elektroprivreda u Trebinju bilježi deficit od oko 0,5 TWh, uglavnom usljed problema sa snabdijevanjem ugljem i smanjene pogonske spremnosti Rudnik i termoelektrana Ugljevik.

Istovremeno, sve tri elektroprivrede gotovo da nisu ništa uradile na planu izgradnje novih proizvodnih kapaciteta. Nasuprot tome, privatni investitori su u prethodnom periodu izgradili oko 1.600 MW novih proizvodnih objekata, sa ukupnom godišnjom proizvodnjom od približno 3,9 TWh.

Ukratko:

– Bosna i Hercegovina i dalje raspolaže značajnim proizvodnim kapacitetima i zadržava status neto izvoznika električne energije, iako je izvoz posljednjih godina smanjen zbog problema u termoenergetskom sektoru i nepovoljnih hidroloških prilika.

– Obnovljivi izvori energije, posebno solarne i vjetrolektrane, bilježe veoma brz rast i postaju sve značajniji dio elektroenergetskog bilansa Bosne i Hercegovine.

– Očekivani dalji rast kapaciteta iz obnovljivih izvora dodatno će povećati potrebu za jačanjem prenosne i distributivne mreže, razvojem balansnog tržišta i unapređenjem operativnog planiranja sistema.

– Javne elektroprivrede suočavaju se sa deficitom električne energije i nedovoljnim investicijama u nove proizvodne kapacitete, dok su najveći investicioni ciklus u posljednjim godinama realizovali privatni investitori.

– Energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini sve više zavisi od integracije obnovljivih izvora energije, modernizacije elektroenergetskog sistema i razvoja tržišnih mehanizama za efikasno upravljanje proizvodnjom i potrošnjom električne energije.

Prijedlog hitnih mjera:

– Uspostaviti berzu elektricne energije i formirati agenciju za certificiranje zelene energije.

– Uspostaviti ETS sistem u BiH za proizvodnju u termoelektranama kako se ne bi placao CBAM.

– Obavezati EPBiH da prvenstveno otkupi svu proizvedenu el energiju na svojoj mreži po referentnoj cijeni prije svakog uvoza ili kupovine od elektro energetskih tajkuna.