Bosna i Hercegovina u 2026. godini ima najsporiji ekonomski rast od svih šest zemalja zapadnog Balkana, dok inflacija ostaje visoka. Svjetska banka među uzrocima inflatornih pritisaka navodi rast plaća, domaću potražnju i poskupljenje energije i komunalnih usluga. Posebno je zanimljivo što je ova institucija još prošle godine upozoravala na posljedice naglog povećanja minimalne plaće.

Prema jesenjem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke, objavljenom 27. oktobra, bruto domaći proizvod BiH u ovoj godini trebao bi porasti za svega 2,4 posto. To je nešto bolje od prošlogodišnjih 2,1 posto, ali znatno ispod regionalnog prosjeka od 3,1 posto.

Kosovo prednjači s rastom od 3,6 posto, slijede Albanija s 3,4, Crna Gora s 3,3, Sjeverna Makedonija s 3,2 i Srbija s 3,1 posto.

Dakle, svih pet ekonomija Zapadnog Balkana raste brže od Bosne i Hercegovine.

Pet posto

Jedan od najvažnijih ekonomskih problema ostaje inflacija, koja, prema procjenama, dostiže pet posto.

Svjetska banka je još u jesenjem izvještaju za 2025. godinu povećanje minimalnih plaća u BiH i Crnoj Gori izričito navela među faktorima koji su doprinijeli rastu cijena.

Podsjetimo, Vlada Federacije BiH početkom 2025. povećala je minimalnu neto plaću sa 619 na 1.000 KM, odnosno za približno 61 posto.

Mehanizam je relativno jednostavan. Poslodavac koji je radniku isplaćivao 619 KM odjednom je morao izdvojiti znatno više novca za njegovu plaću, ali i pripadajuće doprinose. Ako produktivnost radnika i prihodi kompanije nisu porasli u istom omjeru, povećani trošak morao se nadoknaditi na drugi način.

 Manje marže

Jedna od mogućnosti bila je povećanje cijena proizvoda i usluga. Druge su bile smanjenje profitnih marži, odustajanje od zapošljavanja ili smanjenje drugih troškova poslovanja.

Zato povećanje minimalne plate može poboljšati primanja zaposlenih, ali istovremeno stvoriti pritisak na cijene i zaposlenost.

Važno je, ipak, naglasiti da Svjetska banka navodi da je rast plaća glavni razlog, ali ne pripisuje cjelokupnu inflaciju povećanju minimalca. Među uzrocima su i poskupljenje energije, komunalnih usluga te drugi domaći i međunarodni faktori.

Hitnost reformi

Svjetska banka za BiH prognozira rast od 2,9 posto u 2027. i 3,1 posto u 2028. godini, ali upozorava da bez reformi poslovnog okruženja, povećanja produktivnosti i investicija neće biti značajnijeg ekonomskog napretka.

Pouka izvještaja prilično je jasna: povećanjem plaća administrativnim odlukama moguće je povećati nominalna primanja, ali se time automatski ne povećava bogatstvo društva. Za trajan rast životnog standarda potrebna je produktivnija ekonomija, a ne samo veći iznosi na platnim listama.