12/02/2025 13:06
Search
Close this search box.

Kako preživjeti u BiH: Psihologinja o egzistenciji, stidu i mentalnom zdravlju

U smogu, sivilu i problemima, postavljamo pitanje kako smo? Bježimo li od realnosti stalnim skrolovanjem po društvenim mrežama… O ovim i drugim temama govorila je za N1 psihologinja i psihoterapeutkinja Dželila Mulić Čorbo.

Naša egzistencija je poprilično ugrožena, ističe Mulić Čorbo.

“Kada govorimo o preživljanju i egzistencijalnim osnovnim stvarima koje svaki čovjek treba da zadovolji, nema to veze da li imamo dovoljno novca u novčaniku. Da li vaša djeca imaju šta da jedu, da li ih možete poslat na neki izlet, kupiti nešto što se pokvarilo, platiti račune, da li sebi možete obezbijediti zdravstvenu zaštitu… Mi koji se bavimo očuvanjem mentalnog zdravja i bavimo se pitanjima mentalnog zdravlja, znamo kad se bavimo egzistencijalnim pitanjima, znamo da ne možemo unaprijeđivati nečiji život”, navodi ona.

Iscrpljeni ljudi

Oni koji su na minimalcu, koji primaju dječiji dodatak, invalidninu, ističe, to je mizerno, nije dovoljno za jedan dan, za hranu, račune i za osnovnog onoga što se traži od nas.

“Ljudi koji se bave kako da prežive, nisu ljudi koji su aktivisti. Da bi se bavili aktivizmom, moram imati mentalni prostor i snagu, da bih ja davala i unaprijeđivala promjenu. U zdravstvenim i obrazovnim ustanovama, mi vidimo iscrpljene ljude i ljude koji imaju kratak fitilj, gdje smo normalizirali sve gdje se nalazimo. Normalizirali smo alarmantna ponašanja, koja traže zaista jednu brigu. Da biste mogli da nešto promijenite, morate znati da je nekome stalo, da zajednica brine. Mi nemamo uvjerenja da je zajednici u BiH stalo do nas. Kao da smo se ocijepili od zajednice, a zavisimo od zajednice”, navodi Mulić Čorbo.

Šta se nama desi kad uzmemo telefon i pogledamo šta ima na reelsima, okrenemo se i vidimo da je prošlo tri sata, konstatuje sugovornica N1.

“Napravljeno je da nam zaokupi pažnju, izgubili smo vrijeme i nismo imali kontakte sa stvarnim svijetom. Najvažnija je samodisciplina i samokontrola”, govori.

Ističe da su nama emocije važne i prelazne su. Ako neko uđe ko je jako tužan i svi ćemo je osjetiti.

“Tako je isto i sa radosti, znate tačno kada neko uđe kako oboji neku prostoriju. Mi smo zaista ogledala jedni drugih i nama su ti kontakti jako važni, oni bude u nama signale da li je opasno ili nije, kako da odreagujemo ili ne. Cijela naša neverbalna komunikacija priča, tijelo priča, mi kada razgovaramo sve priča sa nama. Negdje je važno da izbalansiramo stvari i da budemo svjesni da ne možemo skroz izbaciti socijalni kontakt i razvijat ćemo određene teškoće sa kojima nećemo izaći na kraj”, navodi Mulić Čorbo.

Šta pravi stid od nas?

Očuvanje mentalnog zdravlja je da kad nam se dogode izazovi u životu da se bavimo time. Negdje unaprijeđivati te stvari, naglašava Mulić Čorbo, i pronalaziti načine kako da se izbalansiramo, nekad će nam biti teže nekad lakše, ali treba tražiti pomoć.

“I da prepoznamo kad ne možemo sami, da nešto ne razumijemo i da smo zapeli. I da imamo svijest o tome, kad je nešto loše i toksično za nas, moramo znati da je to loše i za naše fizičko zdravlja. Ima puno psihosomatskih oboljenja koja su ozbiljna i uzrokovana dugoročnim izlaganjem određenim situacijama koja su za nas i za naš život bile loše”, kaže Mulić Čorbo.

Stid je izdvojila kao jedno osjećanje koje nas prvobitno blokira.

“Kada se negdje zaglavimo u nekoj situaciji, osjetimo veliki stid, kad smo izloženi nasilju osjetimo stid, kad smo u lošem partnerskom odnosu, osjetimo stid. Stid je osjećanje koje nas prvobitno blokira, može nas dovesti do toga pa nismo nešto uspjeli, ne radimo dobro, do nas je, to je nešto što nas može ostaviti dugo na jednom mjestu. Ispod svake stigmatizacije je stid. Život je dosta težak i zahtjevan. U kontinuitetu treba pronalaziti smisao i taj smisao će se mijenjati. Danas stid i sram se odnosi na nekakve društvene i univerzalne vrijednosti, društvo koje propagira određene stvari, društvene vrijednosti, uvjerenja koja se nalaze ispod toga. Jedni će reći ‘ovi nemaju stida i srama’, drugi će reći ‘svaka čast’“, zaključuje psihologinja i psihoterapeutkinja Dželila Mulić Čorbo.

 

 

PREUZETO SA N1

Pretplatite se na BH-Reporter

Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Dobrodošli na BHReporter

Izgleda da upotrebljavate program za blokiranje oglasa. Sadržaj našeg portala za sve čitatelje je u potpunosti besplatan. Stoga, jedini izvor prihoda našeg portala su oglasi koji omogućava kontinuiran i neometan rad redakcije te osiguravaju nezavisno i nepristrasno novinarstvo.