Povodom obilježavanja dvije godine rada Vlade Federacije BiH, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić kao jednu od najvažnijih i najdražih mjera iz nove Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja posebno ističe podršku mladima.

– Cilj nam je zadržati mlade na selu, ali i motivisati neke iz urbanih sredina da se uključe u poljoprivrednu proizvodnju. Prošle godine smo imali solidan odziv, a ove godine sredstva za tu mjeru smo utrostručili. Mladi mogu dobiti do 50.000 KM bespovratno – kazao je Hrnjić.

Ova mjera je dio šireg napora da se sektor modernizira, učini privlačnijim za nove generacije i poveća njegova konkurentnost. Pored fokusiranja na mlade, Federalna vlada je značajno povećala ukupna budžetska izdvajanja za poljoprivredu, prepoznajući strateški značaj ove grane za ekonomsku stabilnost i samoodrživost.

Rekordan budžet za poljoprivredu

Ministar je naglasio kako je aktuelna Federalna vlada jasno opredijeljena da poljoprivredi vrati mjesto koje zaslužuje.

– Ove godine izdvojeno je rekordnih 182 miliona KM iz federalnog budžeta, plus dodatnih 50-60 miliona sa kantonalnog nivoa. Iako to još uvijek nije na nivou zemalja EU koje ulažu milijarde eura, ovo je značajan iskorak za naše prilike – rekao je Hrnjić i dodao da Ministarstvo pokušava maksimalno iskoristiti raspoloživa sredstva.

Ovaj budžetski iskorak je pretočen u konkretne rezultate na terenu kroz efikasnu realizaciju ključnih programa podrške.

Realizacija Programa novčanih podrški za 2023. i 2024. godinu

Programi novčanih podrški za 2023. i 2024. godinu realizirani su gotovo u cijelosti, a usvajanjem Strategije omogućeno je uvođenje novih mjera, poput pomoći mladim poljoprivrednicima i poticaja za upotrebu stajnjaka. Također, kroz saradnju s kantonima uvedena je i nova mjera za podršku proizvođačima na siromašnim područjima. Izdvajanja za poljoprivredu porasla su sa 106 miliona KM u 2022. na 182 miliona u 2025. godini.

Posebno važan instrument u okviru ovih mjera jeste kreditna linija realizovana u saradnji s Razvojnom bankom FBiH, koja poljoprivrednicima nudi povoljne uslove za investicije i modernizaciju proizvodnje.

Kreditna linija s Razvojnom bankom FBiH

U saradnji s Razvojnom bankom FBiH pokrenuta je kreditna linija vrijedna preko 12 miliona KM, kroz model finansiranja koji kombinuje 35 posto bespovratnih sredstava Ministarstva, 50 posto kredita banke i 15 posto vlastitog učešća korisnika. Dostupna je za različite sektore – od biljne i stočarske proizvodnje do izgradnje plastenika i hladnjača – uz povoljne uslove otplate i kamatne stope od 3,60 posto do 3,90 posto. Mnogi poljoprivrednici već su iskoristili ovu mogućnost za modernizaciju i jačanje konkurentnosti.

I dok ovakvi programi finansijske podrške olakšavaju ulaganja i modernizaciju, Hrnjić upozorava da to nije dovoljno za stabilnost sektora. Poljoprivreda i prehrambena industrija i dalje su izložene brojnim rizicima koji zahtijevaju sistemska rješenja i dugoročnu strategiju.

Fabrika na otvorenom

Ministar Hrnjić je upozorio da je poljoprivredno-prehrambeni sektor jedan od najosjetljivijih, suočen s nizom izazova.

– To je, u suštini, fabrika na otvorenom. Tržišta su nestabilna, cijene sjemena, goriva, đubriva i zaštitnih sredstava neprestano rastu, a klimatske promjene dodatno otežavaju situaciju – rekao je Hrnjić.

Dodao je i da veliki problem predstavlja nezaštićeno tržište BiH, izloženo konkurentnim uvoznim proizvodima, dok država nema mehanizme za zaštitu domaće proizvodnje jer pregovori s EU još nisu otvoreni.

Ipak, uprkos brojnim problemima, Hrnjić smatra da ima razloga za optimizam.

– U 2024. godini sektor bilježi rast od 5,9 posto, što je dobar rezultat, iako nam je osnovica još uvijek niska – rekao je.

Sistem mora postati efikasniji

Ministar Hrnjić je ukazao na potrebu daljeg unapređenja administrativnog sistema kako bi podrška poljoprivredi bila pravovremenija i učinkovitija.

– Naš birokratski aparat je složen i često spor, što otežava brzu realizaciju mjera. Radimo na promjenama, ali je jasno da to zahtijeva širu institucionalnu saradnju, pa i prilagođavanje navika unutar sektora – istakao je Hrnjić.

Posebno je naglasio izazove s dinamikom isplata poticaja, koja često kasni zbog neusklađenosti kalendarske i poljoprivredne godine, te vremenskog odmaka između usvajanja budžeta i stupanja na snagu potrebnih pravilnika.

Ministarstvo je već predložilo izmjene Zakona o novčanim podrškama kako bi se ubrzale procedure i novac stizao onda kada je najpotrebniji, odnosno u sezoni sjetve.

– Vlada Federacije BiH je spremna podržati ove reforme i vjerujemo da će i Parlament prepoznati njihovu važnost. Naš cilj je efikasniji sistem koji će raditi u korist poljoprivrednika – zaključio je Hrnjić.