Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da Sjedinjene Američke Države i dalje nedvosmisleno podržavaju integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, a osuđuju secesionizam i napade na ustavni poredak.

Naglasio je kako se proteklih dana o BiH razgovaralo intenzivno s kongresmenima i političarima u SAD-u o prilikama koje su pred našom zemljom ako uspijemo usvojiti evropske zakone i izabrati glavnog pregovarača. Govoreći o nekom skorašnjem zajedničkom pokretanju naprijed kada su u pitanju bh. političari Konaković nije bio optimističan.

– Pa nažalost nismo i mislim da su nam ovdje bili dijametralno suprotni stavovi ove delegacije članova Predsjedništva Komšića, Bećirovića i ministarstva na čijem sam čelu, i onoga što je Željka Cvijanović još jednom pokušala objasniti ljudima u Americi, a što je nemoguće objasniti kako da opravdate secesionizam čovjeka koji je potpuno kontrolisan od Moskve, koji je pet puta imao zvanične sastanke s Putinom u zadnjih 14 mjeseci, koji je blokirao evropski put naše zemlje, ugrozio i ne razgovarao na to put uopće. Tako da ta njena nemoguća misija ovdje mogu slobodno reći ne uspijeva jer to je nemoguće da takve stvari pojasnite ljudima koji su prijatelji – kaže Konaković.

Jedan od najuspješnijih projekata

Zaključio je kako se s pravom se Bosna i Hercegovina ili Dejton povezuje sa američkom administracijom i naziva jednim od najuspješnijih američkih projekata njihove vanjske politike.

– Tako da je nama važno da smo mobilni, da smo prisutni, da to objasnimo našim prijateljima. I u State Departmentu i naravno Trumpovoj kancelariji, ali i Kongresu i Senatu. Ja sam vrlo zadovoljan, ali nažalost, kao što ste rekli, još uvijek ta bosansko-hercegovačka zbilja govori da ljudi ne gledaju na budućnost naše zemlje istim očima – rekao je ministar.

Konaković je kazao kako je pozitivna vijest to što oni koji su destruktivci, secesionisti, imaju sve manje prostora za takve aktivnosti.

– Ja sam uvjeren da bez obzira što ovo ljudima vjerovatno dugo traje, nije uopće upitno da će Bosna i Hercegovina i njene institucije pobijediti nad onima koji bi nas vraćali retrogradnim postupcima i pričama o secesiji u neka konfliktna vremena – kaže Konaković.

Nova verzija

Govoreći o mogućoj nekoj novoj verziji Dejtonskog sporazuma, šef bh. diplomatije za BHRT je kazao da se ovaj Dejton treba ažurirati.

– Dakle trebaju se njegovi nedostaci ili ono što političari zloupotrebljavaju trebaju se korigovati. Vidljivo je da se etnički veto koristi prečesto na jedan vrlo destruktivan način, bez interesa tih etničkih grupa koje delegiraju svoje predstavnike i mislim da raste svijest o potrebnim novim razgovorima o reformi ustava koje bi podrazumijevale prije svega implementaciju presuda međunarodnih sudova, dakle rješavanje pitanja Sejdić-Finci i Pilav, Zornić i ostali, otvoriti neka druga politička pitanja koja delegira HDZ i neke druge političke stranke u okviru reformi ustava i da bi to moglo napraviti zemlju funkcionalnijom od onoga što nam je Dejton donio donoseći mir u BiH zapravo stavio nas to kao platformu za dalje djelovanje – navodi.

Ulazak u EU

Bosna i Hercegovina jeste opredijeljena za budućnost za punopravnim članstvom u Evropskoj Uniji, međutim dolazi do razmimoilaženja stavova kada je u pitanju pridruživanje NATO-u, i to je ono što Dodik ne može objasniti.

– Dakle, evo, ako poštuješ predsjednika Trampa (Trampa), ako poštuješ američku administraciju, ako si na strani onoga i ako hodaš sa crvenim šeširom “Make America great again”, pomozi nam da zajedno sa našim saveznikom, predsjednikom Trampom, njegovom administracijom, State Departmentom, Markom Rubijom, ubrzano radimo na NATO članstvu. Dodik to naravno ne može, ne smije, zbog svojih ruskih vlasnika koji se tome oštro protive. I vrijeme je zaista da srpski narod, razumijem tu njihovu frustraciju zbog NATO intervencije, ali shvate da su savezi, recimo neka uzmu primjer Njemačke i Francuske i njihovih odnosa u drugom svjetskom ratu, a njihovu funkcionalnost i u NATO savezu i u Evropskom savezu i benefite koje ti savezi donose – rekao je on.

Nadam se da sazrijeva svijest kod političara u RS koliko je NATO važan, ja da mogu birati, rekao sam više puta, prvo bih birao NATO, a nakon njega, naglasio je Konaković.

– NATO je kišobran koji rješava naše tenzije, koji rješava naše bolesti, te bolesti nacionalizma, prijetnje mogućim konfliktima. To je najveći sigurnosni kišobran svijeta i zaista bi trebali tamo ići u žurbi. Od nas se to ovdje u Americi očekuje – kaže državni ministar.

Pravo na povratak izbjeglica

U Dejtonu se do sutra održava Parlamentarna skupština Sjevernoatlantskog saveza (NATO) na kojem prisustvuje više od 1.000 zvanica, uključujući više od 300 delegata iz država članica NATO-a. Među zvaničnicima pozvani su i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, kao i njegove kolege iz Hrvatske i Ukrajine Gordan Grlić Radman i Andri Sibiha te visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit. Dejtonski sporazum, odnosno Okvirni sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, potpisan je prije tri decenije, nakon nekoliko sedmica pregovora krajem 1995. godine. U gradu Dejton u saveznoj državi Ohajo zvaničnici tadašnje Republike BiH, Srbije i Hrvatske parafirali su sporazum 21. novembra, a on je zvanično potpisan 14. decembra 1995. godine u Parizu. Sporazum je označio kraj troipogodišnjeg rata u BiH, ali i predvidio novi Ustav BiH sa dva entiteta i centralnom državnom vlašću.

Dejtonski sporazum je tretirao pravo na povratak izbjeglica, povratak oduzete i uništene imovine građana te slobodu kretanja građana među entitetima, odnosno između do tada sukobljenih strana. U godinama koje su uslijedile, uređenju BiH dodan je i Brčko distrikt, posebna samoupravna jedinica u zemlji, kao rješenje spora između Federacije i RS.