Džamija u Lukomiru, u nedjelju je bila je mjesto posebne duhovne svečanosti i mevludskog programa u okviru manifestacije “Dani tradicionalnih mevluda 2025” Medžlisa Islamske zajednice Konjic. Mevlud su učili imami MIZ Konjic i MIZ Sarajevo, a na početku programa dobrodošlicu je okupljenim vjernicima poželio Halil-ef. Čomor.

Selame i poruke uputili su i glavni imam MIZ Konjic Refik-ef. Delić te glavni imam MIZ Sarajevo dr. Abdulgafar-ef. Velić, dok je predavanje održao muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović.

Vrijednost tradicije

Efendija Delić podsjetio je okupljene na vrijednost tradicije, na tihi i vrijedni način življenja i ispovijedanja vjere kojim je sačuvana njena punina i život. Ukazao je i na ahlak i edeb naših predaka, na susretljivost i otvorenost koja se danas, u digitalnom vremenu, gubi,  ističući da mevludi i ovakvi susreti, kroz učenje Kur’ana, slavljenje Uzvišenog Gospodara i učenje salavata, vraćaju duh naše tradicije.

Nadovezujući se na te riječi, efendija Velić je podsjetio na praksu iz Poslanikovog vremena kada su Arapi slali djecu na selo, na čist zrak i prirodu, da uče jezik i odrastaju u zdravoj sredini. Poručio je da je i danas važno očuvati naša sela i dovoditi djecu u njih, jer priroda i autentično okruženje čuvaju duhovni i kulturni identitet.

Centralno obraćanje održao je muftija Dedović, naglasivši značaj Lukomira kao razglednice Bosne i Hercegovine:

– U Lukomir dolaze ljudi iz cijelog svijeta. Lukomir je važna razglednica. I nije svejedno kakva je ta razglednica – kazao je, upozorivši na pojavu novih, neprimjerenih elemenata u ambijentu i kulturi ovog mjesta. Istakao je da je važno da u Lukomiru vlada red, a ne nered, te da Bošnjaci ostanu vjerni praksi življenja islama na ovim prostorima.

Tuđe norme

– Ovdje se stotinama godina živio i živi islam, tihi, vjerni. Islam koji nije bio poklič, koji nije bio pamflet, koji nije bio politička platforma nikad u Bosni, nego je bio živi islam koji je produhovljavao i oplemenjivao insana. Pa je naš ovdašnji čovjek bio čovjek u punini, prožet tim vrijednostima i otvorenosti i humanosti, i ljubavi i plemenitosti, i dobrote i dobročinstva, kao što jeste i danas. I kao takav treba da ostane i dok je svijeta i vijeka i dok je islama u Bosni. Takav islam, živi islam, živio se ovdje, ne mrtvi islam, ne usiljeni islam, ne vještački islam, ne nametnuti islam, ne plemenski islam — kazao je muftija mostarski.

U nastavku je podsjetio da Bošnjaci ne smiju biti taoci beznačajnih praksi niti dozvoliti da im se nameću tuđe norme. Poručio je da ulema mora jasno govoriti i da se Bošnjaci ne trebaju iznova učiti nečemu što su stoljećima živjeli.

Zbog nevažne, nebitne stvari, zbog nekog plemenskog običaja koji je drukčiji od našeg. Klanjao je naš ovdašnji Bošnjak po ovim brdima vaktove i namaze i gledao vazda da to gdje će pasti glavom na sedždu, kao najuzvišeniji čin pokornosti i predanosti Bogu, bude najčišće, najurednije mjesto. Nije sedžda za pločnika, nije sedžda za asfalta, nije sedžda za tržnog centra, nije sedžda za travnjaka i benzinskih pumpi. To sam oslovio jasno i otvoreno prije devet godina novinarki, kao što sam i danas vama ovdje rekao. Kad su me neki dan pitali novinari ponovo rekao sam: Imate to, neću da se ponavljam, nema potrebe da se ponavljam – podsjetio je muftija.

Naglasio je i da Lukomir nije samo pitanje mještana, nego cijele zajednice, jer ono što odašilje svijetu predstavlja sliku svih nas. Posebno je akcentirao da su Bošnjaci evropski muslimani.

– Naše je tijelo evropsko, naše je odijelo evropsko, naša je duša mekanska i medinska, slijedi voljenog poslanika Muhammeda, a. s., odaziva se na hadž. Mi odlazimo voljenoj Kabi i nećemo nikad odustati od tog. Ali mi, Bošnjaci, znali smo, kako u prošlosti tako i danas, živjeti s drugima. Nama drugi nikad nisu smetali niti će smetati, niti druge vjere, niti druge kulture, nacije, niti drugi običaji. Osnov svemu je uzajamno poštovanje i priznanje. Vama vaša vjera, široko polje, kako ćete se moliti dragom Bogu, ali meni moja lijepa vjera. Na toj osnovi, a ima puno osnove da budemo zajedno i radimo zajedno za ovu milu zemlju. I jednima, i drugima, i trećima, i ostalima stalo je da u današnjem vremenu promovišemo vrijednost porodice i potomstva. Vrijednost koja je u krizi, koja se rastaka. Mi, muslimani, moramo naglašavati tu vrijednost, koliko je važna porodica, koliko je važan komšiluk i koliko je važno da se susrećemo, sastajemo, obilazimo, gledamo, pričamo, razgovaramo ne posustajući na tom putu. I da se obrazuje – rekao je muftija, prenosi Preporod.

Muftija je govorio i o važnosti porodice, komšiluka i zajedništva, te odbacio islamofobne etikete koje se pokušavaju nametnuti Bošnjacima u Evropi.

Ne u naše ime

– Ovo što se sad, pod utjecajem radikalnih islamofobnih kretanja u Evropi i svijetu, hoće bosanski muslimani proglasiti onima koji ne mogu i ne znaju s drugima, je notorna laž i glupost. Bosanski muslimani su to pokazali i u ratu i u poratnom vremenu obnove i izgradnje države. Da znaju, da hoće i da dijele vrijednosti zajedničkog života. Gdje drugi ne smeta i gdje je drugi slobodan, ali gdje smo i mi slobodni i ravnopravni. Zato trebamo mudrosti da spoznamo šta nam se podmeće i šta ovi, i s istoka i sa zapada, u našem neposrednom okruženju, koristeći ove islamofobne trendove i globalna gibanja u svijetu, hoće da poture bosanskohercegovačkim muslimanima. Mi moramo imati mudrosti, ne smijemo biti naivni. A mudrost je ovo o čemu danas govorim. Imati vjeru, imati mjeru, znati ocijeniti i znati kad nam se nešto podmeće, i taj neko ko podvaljuje u ime u nas – ne govori u ime nas, da kažemo to. Ne u naše ime! To nije naša praksa. Tu moramo biti glasni, podvući liniju i ostati nepokolebljivo na ovoj liniji — kazao je muftija.

U završnici, poručio je da Bošnjaci trebaju čuvati bosanski jezik jer se u jeziku čuva i duh zajednice:

– U duhu našeg jezika je i naš duh i mi ga trebamo čuvati i oplemenjivati.

Dovu na kraju mevludskog programa proučio je Ensar-ef. Zalihić, imam Gradske džamije u Konjicu.