Nekadašnji federalni ministar industrije i energije Nermin Džindić podsjeća da su 2023. godine ukinuta zakonska ograničenja poskupljenja struje do 20 posto za privredu, koja su do tada bila na snazi. Dodaje da nije kraj poskupljenjima, jer očekuje se i okončanje tarifnog postupka u vezi s povećanjem cijene mrežarine, koja u ukupnom računu čini gotovo 30 posto, pa bi računi za struju u narednoj godini mogli biti uvećani do čak 37 posto.
– Treći val poskupljenja najavljen je kroz planske dokumente EPBiH za period 2026. – 2028. U 2027. imamo dva načina poskupljenja prema građanima. Koliko će biti, sada se ne zna, ali s obzirom na to da EPBiH puno para fali, očekujemo značajno poskupljenje. Loše odluke iz prethodne četiri godine došle su na naplatu – kaže Džindić.
Dodaje da su sve kompanije čiji je osnivač FBiH u ovom mandatu urušene. S najavljenim poskupljenjima struje i privatni sektor dovodi se na rub ambisa.
– Pitanje je hoće li privreda preživjeti ovaj udar, s obzirom na neravnopravnost i da EPRS i EP HZHB imaju značajno niže cijene i prema građanima, i prema privredi. Od trenutka kada je preuzela vlast, Trojka je donosila odluku po odluku, a rezultat je ovo što danas imamo – ističe Džindić.
Sada se postavlja pitanje je li posao EPBiH da proizvodi struju i snabdijeva domaće potrošače, a na eventualnom višku da ostvaruje profit ili će se poslovanje bazirati na trgovini električnom energijom.
– Pad proizvodnje u rudnicima za prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 1,2 miliona tona, što je trećina ukupne planirane proizvodnje i s obzirom na kupovinu 600.000 tona od rudnika izvan koncerna, pitanje je šta je funkcija EP. Po ovoj godini, funkcija je da kupuje ugalj i električnu energiju po znatno većim, a prodaje je po znatno nižim cijenama i zato će ovu godinu završiti s velikim minusom. EP je zakazala skupštinu na kojoj će odlukama avanse rudnicima pretvoriti u pozajmice i spasiti se od finansijskog potopa, ali taj potop se ne može izbrisati gumicom, jer znamo da se pozajmice nikad neće naplatiti – kaže Džindić, te zaključuje da je EPBiH potreban krizni menadžment kako bi krenula putem ozdravljenja.
