Na današnji dan 1904. godine, u Jajcu je rođen Nikola Šop, bosanskohercegovački pjesnik. Njegovo djelo iluminira ponajprije samotnički interijer, posvećeni krug “svijetle samoće”, u kojem živi svoj imaginirani poetski svijet, više nego i sama religioznost, koja spontano zrači iz njegovih pjesama kao prirodno stanje duha i svijesti.

Šopove pjesničke zbirke “Pjesme siromašnog sina”, “Isus i moja sjena”, “Od ranih do kasnih pijetlova” i “Za kasnim stolom”, a ništa manje i bajkovita pjesnička proza “Tajanstvena prela”, unutrašnjom prefinjenošću religioznog čuvstva uzdižu se prema svemirskim visinama, koje će nadahnuti njegove zbirke “Kućice u svemiru” i “Astralije”.

U Šopovoj poeziji, religioznost je dosegnula kosmičku dimenziju i otkrila svoju estetsku vrijednost. Astralan i prizeman, bezazlen i bremenit iskustvima, misaon i osjećajan, poganski vedar i filantropski sentimentalan, Šop je prošao više faza, odabirao raznolike simbole, varirajući uvijek jednako autentičan motiv modernog prognanika. Preminuo je u Zagrebu, 2. januara 1982. godine.

Lik Nikole Šopa je na novčanici od 100 konvertibilnih maraka.