Primjena posebne takse na izvoz električne energije proizvedene iz uglja od 1. januara predstavlja ozbiljan izazov za crnogorski elektroenergetski sistem, ali nova Uredba, kojom se nacionalni sistem trgovanja emisijama usklađuje s evropskim pravilima, trebalo bi da ublaži njen efekat i omogući snažnija ulaganja u zelene tehnologije, poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.

– Od prvog januara ove godine počinje primjena posebne takse na izvoz električne energije proizvedene iz uglja. Pokušaji da Crna Gora bude izuzeta ili da se primjena ove obaveze odgodi nijesu dali rezultate. To će predstavljati veliki izazov za elektroenergetski sistem, ali vjerujem da smo na putu da se s tim uspješno izborimo – kazao je Ćulafić.

Prema njegovim riječima, novu Uredbu pripremilo je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a njen cilj je da se nacionalni sistem trgovanja emisijama usaglasi s evropskim. Iako će to biti dodatni izazov za Elektroprivredu Crne Gore, Ćulafić ističe da se uz jasno definisan i održiv razvojni pravac negativni efekti mogu prevazići.

– Ideja je da se sredstva koja će Eko fond od početka godine prikupljati od Elektroprivrede Crne Gore, kroz nove programe i na osnovu jasnog plana razvoja energetskog sektora, ponovo vraćaju u sistem kroz zelene projekte. Na tim projektima dominantno će raditi Ministarstvo, EPCG i Eko fond – naveo je ministar.

Kako je pojasnio, model koji je pripremljen ima za cilj da najveće izazove za elektroenergetski sistem i ekonomiju Crne Gore – usklađivanje nacionalnog ETS-a s EU ETS-om, kao i primjenu CBAM-a, odnosno poreza na izvoz električne energije proizvedene iz uglja – pretvori u snažan ekonomski podsticaj i ubrza ulaganja u zelene tehnologije.

– Pojednostavljeno, desetine miliona eura koje bi EPCG i država gubile zbog neusklađenosti i primjene CBAM-a, slivaće se u Eko fond. Ta sredstva će se, uz saglasnost Ministarstva, koristiti za finansiranje novih održivih i zelenih projekata, čime se stvara zaokružen sistem u korist životne sredine, zdravlja i ekonomije – poručio je Ćulafić.

Dodao je da je pripremljena Uredba još jedan značajan korak u ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27, te potvrda da Crna Gora 2026. godinu započinje radno i s jasnim razvojnim ciljevima.

– Ovo je tačka povezivanja energetike i ekologije, balans između očuvanja životne sredine i korištenja prirodnih resursa, ali i dokaz potencijala zajedničkog truda – zaključio je Ćulafić.