Drugog dana Energetskog samita 2024, dva panela su razmatrala dvije važne teme iz oblasti obnovljivih izvora energije.

Teme panela

Na panelu pod nazivom “Ulaganje u postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije” akcenat je stavljen na izazove i mogućnosti ulaganja u postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i mogućnosti trgovine električnom energijom u Bosni i Hercegovini.

Razgovarano je i o projektima razvoja obnovljivih izvora energije, postojećim problemima i mogućim rješenjima, inovativnim pristupima strukturiranju finansija koji su se pokazali efikasnim u ublažavanju finansijskih izazova, te novim strategijama trgovine električnom energijom u Bosni i Hercegovini, kazali su organizatori.

– EBRD smatra da i javni i privatni sektor imaju važnu ulogu u energetskoj tranziciji u Bosni i Hercegovini. Podržavamo Elektroprivredu BiH u finansiranju solarne elektrane Gračanica, a potencijalno veći portfelj solarnih investicija doprinijet će pravednoj energetskoj tranziciji. Na sličan način sarađujemo i sa privatnim investitorima koji mogu donijeti značajnu ekspertizu, ubrzati procese i doprinijeti konkurentnijem tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini. Svi nivoi vlasti treba da rade na poboljšanju regulatornog okvira u elektroenergetskom sektoru, uključujući uspostavljanje berze električne energije, pojednostavljenje i unapređenje sistema licenciranja, ulaganje u mrežnu infrastrukturu i organizovanje aukcija za obnovljive izvore energije, koje su već urađene. implementiran u mnogim susjednim državama – kazala je direktorica Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj za Bosnu i Hercegovinu, Manuela Nessl.

Na panelu su svoje ideje predstavili i projekt menadžer za BiH WPD Adria Ivan Grbavac i menadžer razvoja CEE i SEE Woodburn Capital Partners Mirko Medenica.

Mirza Ustamujić (Griffin Consulting, Unisolar) je tokom panela skrenuo pažnju da prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine milijarde domaćeg kapitala u bankama, kao i spremnost stranih investitora, treba da budu početak priče o zelenim obveznicama i angažman domaćih kompanija kao što su Elektroprivreda i Energoinvest da budu lideri u kreiranju novih vrijednosti.

– Uticaj ovakvih investicija na ukupan BDP zapravo predstavlja generacijsku priliku koja se čeka više od 30 godina da podstakne snažan ekonomski razvoj, ali i da otvori nove mogućnosti na regionalnim tržištima u sektoru obnovljivih izvora energije. Na kraju, to može biti jasna poruka da naša zemlja ima kapacitet i snagu da bude regionalni lider promjena i stvaranja pozitivnih vrijednosti – rekao je Ustamujić.

Dekarbonizacija i mehanizam za podešavanje granica ugljika

Panel “Sistem trgovanja emisijama (ETS)” fokusirao se na analizu ovog sistema, koji je EU uvela 2005. godine kao kamen temeljac klimatske politike Unije, a koji se pokazao uspješnim u smanjenju emisija na isplativ način.

Bosna i Hercegovina očekuje da će EU ETS i Mehanizam za prilagođavanje ograničenja ugljenika (CBAM) koje implementira EU imati veliki ekonomski uticaj na zemlju. Stoga je imperativ da BiH prvo preduzme neophodne korake kako bi razumjela potencijalni model EU ETS koji treba primijeniti, uključujući MRVA, i pripremiti se za dalju implementaciju ETS-a u zemlji. Panel će okupiti ključne igrače i aktere u BiH, kao i u EU, kako bi razgovarali o izazovima uvođenja ETS-a u BiH, naučenim lekcijama u EU i regionu, te narednim koracima koje treba poduzeti.

– ETS predstavlja uspješan i efikasan alat za ublažavanje klimatskih promjena, koji se zasniva na postavljanju CAP-a (ograničenje ukupne količine određenih stakleničkih plinova koje mogu emitovati obuhvaćeni sektori tokom određenog perioda) iu kombinaciji sa trgovanje emisijskim dozvolama (od kojih svaka odgovara pravu po emisiji od 1 tone CO2eq), što omogućava obuhvaćenim operaterima da ispune svoje obaveze smanjenja emisije gasova staklene bašte uz najmanje troškove – objasnila je ekspert za sistem trgovanja emisijama EU4Energy Alessandra Barreca.

Prema njenim riječima, smanjenje emisije stakleničkih plinova na izvoru podstiče se podsticanjem inovacija i prelaskom na zelenu tehnologiju, čime se daje ključni doprinos ispunjavanju obećanja dekarbonizacije i ciljeva klimatske politike bez narušavanja nivoa proizvodnje.

– Ažurirani NDC (National Determined Contribution) u BiH prema Pariškom sporazumu potvrdio je cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2050. za 50 posto (bezuslovno) i 55 posto (uslovno) u odnosu na 2014. Stoga je sadašnji angažman zemlje u uvođenje i implementacija ETS-a i predstavlja ključni korak za napredak ka postizanju ciljeva ublažavanja klimatskih promjena, napretku u procesu pristupanja EU i postizanju ciljeva Ugovora o Energetskoj zajednici i, na kraju, ali ne i najmanje važnom, postizanju ciljeva zelene tranzicije do promoviranje inovacija i očuvanje industrijske konkurentnosti – dodao je Bareka.

Panel su predstavili i šef Jedinice za evropski zeleni plan Sekretarijata Energetske zajednice Adam Cwetsch, načelnik Sektora za strateški razvoj Elektroprivrede BiH Anes Kazagić i viši savjetnik u Službi za klimatske akcije Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, Melita Zdilar, navodi se u priopćenju.