Papa Franjo ovaj će vikend boraviti u Turskoj gdje planira nastaviti poticati pomirenje s Pravoslavnom crkvom, propagirati dijalog s islamom i uliti nadu ugroženoj kršćanskoj manjini na Bliskom istoku.
Jačanje veza s Pravoslavnom crkvom koja se odvojila od Rima raskolom 1054. bit će središnja tema posjete Turskoj koji će Papu od 28. do 30. novembra odvesti u Istanbul i Ankaru.
“Mi nismo različite religije. Mi smo braća koja su odrasla razdvojena. Ali obojica su slijedila isti put koji im je odredio Gospodin”, rekao je carigradski ekumenski patrijarh Bartolomej talijanskom katoličkom nedjeljniku Famiglia Cristiana uoči papine posjete.
Papa je apsolutni poglavar Katoličke crkve, ali pomirenje otežava činjenica da je Bartolomej samo simbolični čelnik pravoslavnoga svijeta i ne može nametnuti svoju volju poglavarima na desetine autokefalnih pravoslavnih crkava.
Napori da se dvije crkve izmire krenuli su 1964. kada se papa Pavao VI sastao s carigradskim patrijarhom Atenagorom u Jeruzalemu i njih su dvojica poništila međusobna izopćenja. Bio je to prvi susret poglavara dviju crkava u više od 500 godina i početak dugoočekivanog procesa pomirbe. Ove su godine na istom mjestu Franjo i Bartolomej obilježili pedesetu godišnjicu toga historijskog susreta.
Carigradski patrijarh kaže da će za završetak tog procesa trebati “truda, strpljenja, molitve, obostrane ljubavi, poštovanja i duha dobrodošlice”.
Skromni papa Franjo koji propovijeda protiv rasipnosti, posjetu će početi u petak u Ankari gdje će ga turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan dočekati u novoj, raskošnoj predsjedničkoj palači. Zdanje je koštalo 615 miliona dolara i ima hiljadu prostorija pa Erdogan trpi kritike zbog rastrošnosti. Poslije toga Franjo će u mauzolej osnivača moderne Turske Mustafe Kemala Ataturka.
Papa će u Istanbul stići u subotu i toga dana posjetiti Aja Sofiju (Crkvu svete Mudrosti), nekada najveću crkvu u kršćanskome svijetu, pretvorenu u džamiju nakon osmanskog osvajanja Carigrada 1453., pa potom u muzej od 1935. godine.
Posjetit će i džamiju sultana Ahmeda, poznatiju pod nazivom Plava džamija, i služiti misu u istanbulskoj katedrali, gdje će se sastati s predstavnicima malobrojne kršćanske zajednice.
Vatikanski glasnogovornik Federico Lombardi rekao je da će se Franjo tada vjerojatno susresti s i kršćanskim izbjeglicama iz Iraka pošto su planovi da ih posjeti preko granice u kurdskim dijelovima Iraka propali zbog sigurnosnih razloga.
Brojnost kršćana na Bliskom istoku smanjuje se desetljećima, ali u novije vrijeme došlo je do masovna egzodusa kršćana iz Iraka i Sirije zbog napredovanja ekstremista Islamske države. “Ne možemo zamisliti Bliski istok bez kršćana”, rekao je Franjo prošli mjesec.
Patrijarh Kaldejske katoličke crkve u Iraku, Louis Raphael Sako usporedio je napade Islamske države na kršćansku i jezidsku manjinu u Iraku s nacističkim progonom židova. “Ta barbarska djela koja će biti mrlja u ljudskoj povijesti, potiču organizacije i ideologije slične nacističkoj i drugim totalitarnim političkim filozofijama”, rekao je Sako.
Dugogodišnji američki izvještač iz Vatikana John Allen kaže da ugroženi bliskoistočni kršćani traže riječi ohrabrenja.
“Ključno je pitanje prije papine trodnevne posjete hoće li poslije njegova odlaska kršćani osjetiti da su boljoj poziciji nego što su bili”, napisao je Allen na portalu Crux Catholic.
Franjo će posjetu većinski muslimanskoj Turskoj iskoristiti i za daljnju promociju dijaloga s islamom.
U nedjelju će se Papa pridružiti Bartolomeju na proslavi svetog Andrije, sveca zaštitnika pravoslavlja. Njih će dvojica pritom potpisati i zajedničku izjavu.
“Radujem se tom susretu i mnogo od njega očekujem”, rekao je Wolfgang Thoenissen iz Instituta za ekumenizam u njemačkom Paderbornu.
“Velika je njegova simbolična vrijednost”, naglasio je.
Zbog terorističkih prijetnji Papa će se Turskom kretati u blindiranom vozilu, iako Vatikan tvrdi da razlog odustanka od otvorena papamobila nije sigurnosne naravi nego se u Turskoj ne očekuju ljudi koji bi stajali uz cestu da mu izraze dobrodošlicu.
Turska je šesto Franjino putovanje u pontifikatu, poslije Brazila, Svete Zemlje, Južne Koreje, Albanije i ovosedmične posjete Strasbourgu.
bhreporter/Fena