Na području Srednjeg Podrinja pronađena je i ekshumirana 81 masovna grobnica sa posmrtnim ostacima osoba ubijenih u genocidu počinjenom u ljeto 1995. godine na području Srebrenice. To su primarne i sekundarne grobnice, jame i zapaljena tijela u kućama. Najviše žrtava genocida pronađeno je i ekshumirano u 38 masovnih grobnica na području općine Zvornik, javlja Anadolija.

Uglavnom se radi o posmrtnim ostacima pronađenim na površini zemlje.

U toku su pripreme za kolektivnu dženazu i ukop još 29 žrtava genocida počinjenog 1995. godine na području Srebrenice. Ovo još uvijek nije konačan broj.

Mujo Hadžiomerović, predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale BiH, rekao je da u ovom trenutku u mrtvačnicama ima još 55 identifikovanih nekompletnih posmrtnih ostataka gdje se porodice zbog nekompletnosti tijela nisu odlučile za ukop u Potočarima.

– Već smo u razgovorima s udruženjima da pokušamo doći do porodica koje ćemo pokušati uvjeriti da je u ovom trenutku nužno uzeti mjesto za taj identitet u Potočarima. U ovim slučajevima porodice izbjegavaju da ukopaju ove posmrtne ostatke. Puno tih porodica je u inostranstvu – izjavio je Hadžiomerović.

Govoreći o nestalim na području Srebrenice rekao je da je 1992. godine prijavljen nestanak 281 osobe, po prijavama članova porodica.

– Godine 1993. prijavljen je nestanak 110 osoba, 1994. godine 30, a 1995. prijavljen je nestanak 3.960. Do sada je za Srebrenicu verifikovano 7.757 identiteta, do sada je identifikovano i dženaza je obavljena za 6.960. Neidentifikovanih u ovom trenutku je 7.970. Znam da vas zanima ona cifra koja stoji u Potočarima – 8.372, zbirom ni razlikom se ne može doći do te brojke. Dakle, nakon genocida u Srebrenici ekshumirano je 12.469 slučajeva. Još uvijek traje proces analize, identifikacije, DNK dokazivanja, pa ćemo kada završimo vjerovatno doći do brojke koja stoji u Potočarima. Proces još uvijek nije završen. Sa područja Srebrenice još uvijek tražimo 797 nestalih – pojasnio je Hadžiomerović.

Tokom genocida počinjenog u ljeto 1995. godine ubijen je i veliki broj maloljetnika i žena koji su, većinom, preko šume pokušali doći do slobodne teritorije – Tuzle ili Kladnja.

– U našoj bazi podataka stoji da su 563 maloljetnika ubijena u genocidu u Srebrenici. Nestalo je 60 žena – istakao je Hadžiomerović.

Posmrtni ostaci ubijenih u genocidu traže se i dan danas. Otkriven je veliki broj masovnih grobnica, ali proces traženja još nije završen.

– Do sada je na području Srednjeg Podrinja pronađena i ekshumirana 81 masovna grobnica. To su primarne i sekundarne grobnice, jame i zapaljena tijela u kućama. Na području općine Zvornik je pronađeno najviše žrtava. Sa ukupno 38 masovnih grobnica, uglavnom se radi o posmrtnim ostacima pronađenim na površini zemlje. Kolone koje su išle prema slobodnoj teritoriji i tražile spas prema Tuzli, uglavnom su prolazila kroz područja Bratunca, Vlasenice, Zvornika… – naglasio je Hadžiomerović.

Kako je kazao, primarne grobnice gdje je pronađeno po 1.000 ubijenih je Pilica (Zvornik), Brana Petrovci (Zvornik), Kozluk (Zvornik), Grbavci (Zvornik) i Glogova (Bratunac).

– Najveća sekundarna grobnica je Kamenica 10 (Zvornik) gdje su ekshumirana 1.153 slučaja, Najudaljenija masovna grobnica Srebreničana je pronađena u Kalinoviku, 200 kilometara od Srebrenice. Tu je i onih šest momaka koji su pronađeni u Godinjskim Barama kod Trnova – izjavio je Hadžiomerović za Anadoliju.

U posljednje vrijeme, naglasio je, susreću se sa netačnim i nedovoljnim informacijama da bi vršili dalje ekshumacije.

– Okrenuli smo se prema 12 mrtvačnica na području Bosne i Hercegovine, da vidimo šta to imamo i praktično pravimo reviziju. Pokušavamo i da ugasimo neke mrtvačnice kao što je mrtvačnica u Goraždu i Modriči jer izdvajamo određena sredstva za čuvanje posmrtnih ostataka. Dakle, imamo oko 1.600 NN osoba gdje imamo DNK, ali nema podudaranja sa DNK krvi – pojasnio je Hadžiomerović.

U nedostatku informacija o potencijalnom grobnicama okrenuli su se novim metodama traženja nestalih.

– Radi se o obuci specijalno obučenih pasa. Norveška organizacija u Sarajevu vrši obuku i idemo sa njima na teren. Pored pasa, da završimo naš posao, ići ćemo i u nabavku skenera koji deset metara pod zemljom mogu da nađu ostatke kalcija, odnosno kostiju. I u sudskim procesima koji se dešavaju pred Sudom BiH pojavljuju se svjedoci koji nam daju informacije i pokušavamo da i njih iskoristimo – rekao je Hadžiomerović.

Podsjetio je da je tokom rata ’90-ih godina u Bosni i Hercegovini prijavljen nestanak 34.000 osoba.

– Od 34.000 prijava, verifikovan je nestanak 29.704 osobe. U Bosni i Hercegovini se kao nestalo vodi još 7.500 osoba. U Bosni i Hercegovini je do sada pronađeno 80 posto nestalih, što se nigdje u svijetu nije desilo, da se nakon sukoba pronađe toliko lica. Naša iskustva pokušavamo prenijeti i na druga područja kao što su Ukrajina, Libija i Azerbejdžan – dodao je Hadžiomerović.