U narušenim političkim odnosima u Mostaru i Hercegovini svaki događaj, od nogometne utakmice do skrnavljenja kompleksa u Međugorju, koristi se za jačanje retorike koja produbljuje podjele.

O poziciji Bošnjaka u ovom dijelu države, odnosima s HDZ-om i potrebi poboljšanja odnosa Bošnjaka i Hrvata, za „Avaz“ je govorio Šerif Špago, predsjednik Kluba zastupnika SDA u Predstavničkom domu PSBiH i potpredsjednik SDA.

Bez konkursa

– Najaktuelnije je pitanje otpuštanja 22 radnika JP Komunalno Mostar. To bi prošlo onako da nisu u pitanju samo Bošnjaci. To je vrhunac pokušaja HDZ-a i njegovih kadrova da ovladaju javnim preduzećima, bez bilo kakve saradnje i komunikacije s predstavnicima Bošnjaka – kaže Špago.

Pojašnjava da se, nakon odlaska pojedinih rukovodećih službenika u penziju ne raspisuju konkursi, već se ovlaštenja daju kadrovima hrvatske nacionalnosti. Služba za katastar je, po dolasku kadra HDZ-a, imovinu EPBiH počela prebacivati na EPHZHB. Nakon toga Klub Bošnjaka odlučio je da ne prisustvuje sjednicama Gradskog vijeća.

– Zatim dolazi do smjene direktora JP Komunalno, gdje je bio Bošnjak otkako je firma uspostavljena. Imenuje se v. d. iz reda hrvatskog naroda, gospođa koja veliča ratne zločince i šta od nje očekivati nego da otpušta Bošnjake, koji u određenom momentu, iz niza razloga, svoje zadatke nisu mogli izvršiti. Nezabilježeno je da zbog jednog radnog naloga 22 radnika, koja nose firmu, ostanu bez posla. To je vrhunac pokušaja HDZ-a da iskoristi aktuelnu većinu i da sve što nisu uspjeli u zadnjih 20-tak godina ostvari sada. Ne libim se reći da svoje ratne ciljeve pokušavaju ostvariti administrativnim metodama – ističe Špago.

Vrh stranke

Pojašnjava da, neformalno, zvaničnici HDZ-a sve prebacuju na teren lokalne politike, tvrde da se lokalni zvaničnik “oteo kontroli”, ali smatra da se u Mostaru ništa ne može odvijati bez znanja vrha stranke.

– Argument za to je i Stolac, gdje imamo oko 39 posto Bošnjaka po zadnjem popisu, koji su s nekih 3 posto zastupljeni u javnim institucijama. Slično je u Čapljini i drugim sredinama. U državnim institucijama ljudi ne prezaju od toga da na pozicije dolaze kadrovi iz hrvatskog i srpskog naroda, zato što je Agencija za državnu službu data HDZ-u. Otprilike je to politika – pričati da ste ugroženi, a gdje god ste u mogućnosti diskriminirati najmnogobrojniji narod u BiH – dodaje Špago.

Poručuje da se “stolacizacija Mostara” neće dozvoliti, pa i po cijenu izlaska iz institucija gdje su Bošnjaci “fikus kojeg neko preglasava” rušeći koncept jedinstvenog grada Mostara.

Relaksacija odnosa

Od odnosa Bošnjaka i Hrvata zavisi stabilnost FBiH, pa i cijele države. Predsjednik HDZ-a Dragan Čović nedavno je najavio relaksaciju odnosa između političkih predstavnika dva naroda.

– To je bio neki spin medijima. Dolazak na bajramski prijem nije relaksacija, već zamagljivanje svih aktivnosti koje radite u pozadini. Znamo da je na tragu Vašingtonskog sporazuma došlo do mira i Dejtonskog sporazuma. Saradnja predstavnika Hrvata i Bošnjaka na svim nivoima vlasti je neminovna, ali HDZ mora otkloniti svoju politiku podrške Miloradu Dodiku i njegovim secesionističkim aktivnostima, da bismo pričati o relaksaciji odnosa Bošnjaka i Hrvata u BiH. Ako podržavate Dodika, koji svaki dan i na svaki način radi da BiH slabi, onda priča o relaksaciji ne prolazi kod ljudi koji BiH doživljavaju kao svoju domovinu i spremni su je braniti politički i na svaki drugi način – kaže Špago.